Državna izborna komisija (DIK) nije dostavila nijedno rješenje u pisanoj formi povodom prigovora na izborni proces koje su u ime MANS-a podnijele tri političke partije, saopšteno je iz te nevladine organizacije.
Iz MANS-a su podsjetili da je od prve sjednice DIK-a prošlo gotovo nedjelju dana.
“Umjesto da je DIK nakon svake sjednice pripremao odluke u pisanoj formi, dostavljao ih podnosiocu i objavljivao na svom sajtu, čime bi omogućio da se efikasno sprovede poslednja fazu postupka - žalbe Ustavnom sudu, očigledno se ova institucija odlučila za pristup da sva rješenja dostavi odjednom, kako bi onemogućila podnošenje žalbi u roku Ustavnom sudu zbog obimnosti dokumentacije”, kaže se u saopštenju MANS-a.
Prema njihovim riječima, očigledno je da, kod većine članova u DIK-u, postoji sumnja u zakonitost sopstvenog rada, zbog činjenice da su, kako su naveli, na desetine prigovora odbijali po minuti, ne ulazeći u suštinu niti jednog od njih, “pa sada koristeći administrativne akrobacije pokušavaju da nas spriječe da protiv svih njihovih odluka pokrenemo postupke pred Ustavnim sudom”.
“Po zakonu, na odluke DIK-a dopuštena je žalba ustavnom sudu u roku od 24 sata od trenutka dostavljanja odluke. U konkretnom slučaju, imajući u vidu da je MANS preko tri političke partije podnio preko 2,5 hiljada prigovora, podnošenje žalbi Ustavnom sudu za svaki od njih biće veoma izazovan posao”, upozorili su iz MANS-a.
Kako su naveli, MANS će u zakonom propisanom roku pripremiti i podnijeti sve žalbe Ustavnom sudu, pojašnjavajući da podnošenje ogromnog broja žalbi odjednom može paralisati rad Ustavnog suda, “za što će isključivu odgovornost snositi DIK zbog svog nemarnog i neodgovornog ponašanja”.
“Ipak, neshvatljivo je da DIK uopšte ne interesuje činjenica da će zbog svog ponašanja dovesti do toga da Ustavni sud u toku samo jednog dana dobije na stotine predmeta po kojima mora hitno da odluči, posebno jer nas je sami DIK, kada smo njima podnosili prigovore, molio da to ne činimo odjednom, već da im predmete dajemo parcijalno, kako bi na vrijeme stigli po njima da odluče”, smatraju u MANS-u.
Kako su kazali, imajući u vidu da će Ustavni sud biti pod nevjerovatnim administrativnim pritiskom zbog takvog ponašanja DIK-a, iz MANS-a su pozvali tu instituciju da u toku narednih dana organizuje dežurstva i da obezbijedi da u svakom trenutku, uključujući večeri i dane vikenda, arhiva Ustavnog suda bude otvorena.
Oni su pozvali Ustavni sud da njegova arhiva bude otvorena, kako bi žalbe na odluke DIK-a mogle da se predaju u skladu sa Zakonom, i to nakon što, kako su naveli, DIK te svoje odluke dostavi.
“Dosadašnje postupanje po podnijetim prigovorima, prvo podgoričkog OIK-a, pa nakon toga i DIK-a, pokazalo je čak i prije nego što su do kraja sprovedene sve pravne procedure, da Zakon ne funkcioniše, odnosno da se institucije koje treba da obezbijede zakonitu primjenu izbornih procedura partijski interes stavljaju daleko ispred javnog interesa i zakona”, upozorili su iz MANS-a.
Iz te NVO su poručili da će, i pored aktivne opstrukcije DIK-a, do kraja iskoristiti cjelokupne pravne mehanizme, kako bi, kako su kazali, identifikovali sve nedostatke u primjeni zakona i radu institucija, “koje su doveli do toga da za brutalna kršenja zakona i izbornih procedura do sada niko ne snosi bilo kakve posledice”.
“Umjesto da je DIK nakon svake sjednice pripremao odluke u pisanoj formi, dostavljao ih podnosiocu i objavljivao na svom sajtu, čime bi omogućio da se efikasno sprovede poslednja fazu postupka - žalbe Ustavnom sudu, očigledno se ova institucija odlučila za pristup da sva rješenja dostavi odjednom, kako bi onemogućila podnošenje žalbi u roku Ustavnom sudu zbog obimnosti dokumentacije”, kaže se u saopštenju MANS-a.
Prema njihovim riječima, očigledno je da, kod većine članova u DIK-u, postoji sumnja u zakonitost sopstvenog rada, zbog činjenice da su, kako su naveli, na desetine prigovora odbijali po minuti, ne ulazeći u suštinu niti jednog od njih, “pa sada koristeći administrativne akrobacije pokušavaju da nas spriječe da protiv svih njihovih odluka pokrenemo postupke pred Ustavnim sudom”.
“Po zakonu, na odluke DIK-a dopuštena je žalba ustavnom sudu u roku od 24 sata od trenutka dostavljanja odluke. U konkretnom slučaju, imajući u vidu da je MANS preko tri političke partije podnio preko 2,5 hiljada prigovora, podnošenje žalbi Ustavnom sudu za svaki od njih biće veoma izazovan posao”, upozorili su iz MANS-a.
Kako su naveli, MANS će u zakonom propisanom roku pripremiti i podnijeti sve žalbe Ustavnom sudu, pojašnjavajući da podnošenje ogromnog broja žalbi odjednom može paralisati rad Ustavnog suda, “za što će isključivu odgovornost snositi DIK zbog svog nemarnog i neodgovornog ponašanja”.
“Ipak, neshvatljivo je da DIK uopšte ne interesuje činjenica da će zbog svog ponašanja dovesti do toga da Ustavni sud u toku samo jednog dana dobije na stotine predmeta po kojima mora hitno da odluči, posebno jer nas je sami DIK, kada smo njima podnosili prigovore, molio da to ne činimo odjednom, već da im predmete dajemo parcijalno, kako bi na vrijeme stigli po njima da odluče”, smatraju u MANS-u.
Kako su kazali, imajući u vidu da će Ustavni sud biti pod nevjerovatnim administrativnim pritiskom zbog takvog ponašanja DIK-a, iz MANS-a su pozvali tu instituciju da u toku narednih dana organizuje dežurstva i da obezbijedi da u svakom trenutku, uključujući večeri i dane vikenda, arhiva Ustavnog suda bude otvorena.
Oni su pozvali Ustavni sud da njegova arhiva bude otvorena, kako bi žalbe na odluke DIK-a mogle da se predaju u skladu sa Zakonom, i to nakon što, kako su naveli, DIK te svoje odluke dostavi.
“Dosadašnje postupanje po podnijetim prigovorima, prvo podgoričkog OIK-a, pa nakon toga i DIK-a, pokazalo je čak i prije nego što su do kraja sprovedene sve pravne procedure, da Zakon ne funkcioniše, odnosno da se institucije koje treba da obezbijede zakonitu primjenu izbornih procedura partijski interes stavljaju daleko ispred javnog interesa i zakona”, upozorili su iz MANS-a.
Iz te NVO su poručili da će, i pored aktivne opstrukcije DIK-a, do kraja iskoristiti cjelokupne pravne mehanizme, kako bi, kako su kazali, identifikovali sve nedostatke u primjeni zakona i radu institucija, “koje su doveli do toga da za brutalna kršenja zakona i izbornih procedura do sada niko ne snosi bilo kakve posledice”.