Ministi finansija i unutrašnjih poslova kažu da sva ministarstva treba da se uključe u nadzor rada lokalnih samouprava kako bi njihov rad bio bolji
Na zajedničkoj sjednici odbora za ekonomiju, finansije i budžet i politički sistem i upravu organizovano je kontrolno saslušanje Žugića i Konjevića na temu analiza funkcionisanja lokalnih samouprava.
Sjednica je zakazana na inicijativu poslanika Socijalističke narodne partije Snežane Jonice.
Prema podacima Ministarstva finasija, zaposleni u lokalnim samoupravama sedam crnogorskih opština imaju veće zarade nego što je na nivou Vlade, a od toga su pet opština neuredni poreski obveznici.
“Postoji visok stepen ranjivosti u vezi fiskalne stabilnosti lokalnih samouprava. Jedno od pitanja po ovom osnovu je su i tehnološki viškovi zaposlenih, budući da smo samo u jednoj godini evidentirali 796 novozaposlenih u odnosu na prethodnu”, naveo je Žugić.
Kada su u pitanju javni prihodi, on je kazao da dug crnogorskih opština iznosi više od 64 miliona EUR. ”Ako ne uradimo nešto i ne smanjimo nivo zaduženosti opština sasvim izvjesno imaćemo dublje strukturne problem u naredno periodu”, smatra Žugić.
On je kazao da je Ministarstvo u više navrata preporučivalo lokalnim samoupravama i pokušavalo da osnaži mehanizme javnih finansija na lokalnom nivou, ali da one nijesu imale obavezujući karakter i da će kroz zakonska rješenja pokušati da imaju veći nadzor.
Žugić je kazao da se generalno izvorni prohodi smanjuju, i das u ovoj godini značajno niži u odnosu na prošlu i prethodbne dvije.
“Struktura izvornih prihoda bilo da su porezi, takse, naknade, ili ostali prihodi, drastično se razlikuje posebno kod naknada za kounalnu i infrastrukturno uređenje opština, što govori da slabi razvojna komponetna kada je u pitanju izgradnja infrastrukture i komunalno opremanje opština”, rekao je on.
Prema riječima Žugića, mora se jačati nadzorna funkcija ne samo ministarstva finansija već i ostalih, “i ne samo kod usvajaja budžeta već i u ostalim elementima odgovornosti izvršenja”.
On je kazao da se prema podacima dobijenim od lokalnih samouprava, prihodi i njihovo izvršenje značajno razlikuje od opštine do opštine.
“To izvršenje se kreće od 27 do 127 odsto , što znači da ili je riječ o snažnom zaostajanju ili o potpuno nerealnom planiranju. To su aspekti koji ukazuju na dodatnu potrebu snaženja nadzorne uloge “, naveo je Žugić.
Kada su u pitanju prosječne zarade, on je kazao da su kod sedam opština one znatno veće nego što su na nivou centralne Vlade, “a od tih sedam, njih pet su neuredni poreski obveznici, i u tom dijelu moramo povećati nadzornu fukciju”.
Žugić je rekao da je zaduživanje opština možda najveći problem, navodeći da je zato u fazi pripreme izmjena Zakona o finansiranju lokalnih samouprava, “da bi se definisali kapaciteti pojedinih lokalnih samouprava u smislu zaduživanja, uzimajući u obzir prethodnu normu, ali i proizvesti dogovornost po tom osnovu“.
On je dodao da nijesu sve opštine finasijski i fiskalno neodržive.
“Podgorica, Tivat, Plužine i Andrijevica nijesu dužne i uredno servisiraju svije obaveze, a imamo i jedan broj opština koje nijesu u visokom stepenu duga i dio onih koje su przadužene”, kazao je Žugić.
Na pitanja poslanika o visini zarada pojedinih rukovodilaca državnih organa u lokalnim samoupravama, on je rekao da, ako opština nema fiskalne i finaksijse probleme, Ministarstvo nema pravo da im ograničava zarade.
Žugić je, odgovarajući na pitanje poslanika Pozitivne Crne Gore Mladena Bojanića, kazao da ne zna da li su pojedine opštine svoj dug bankama garantovale spomenicima kulture.
»Vjerujete da ne znam, moguće da jesu, ali nijesam u toku. To traži ozbiljan pristup treba provjeriti da i tako nešto postoji i da li je, ako je rađeno, rađeno po zakonu« , odgovorio je Žugić.
Jonica je kazala da su alarmantna dva podatka – da je 1. oktobra poreski dug opština i javnih preduzeća bio viši od 64,2 miliona EUR, i da u tri opštine još nije usvojen završni račun budžeta.
Konjević je naveo da je najteže naći dobru mjeru u nadzoru centralne vlasti nad jedinicama lokalne samouprave, jer treba da imaju autonomnost a opet mora i da postoji nadzor.
On je rekao da se pripremom novih zakonskih rješenja, pokušavaju stvoriti jača ovlašćenja za nadzor a da se ne ulazimo u direktan rad lokalnih samouprava.
Konjević je dodao da se često bježi od sprovođenja nadzora, »ako nije dovoljna zakonska norma mijenjajmo zakon«
»Ne može samo MUP da vrši nadzor. I novim zakonom prepoznajemo da svaki resor može da vrši upravni nadzor, iz dijela svoje nadležnosti«, ukazao je on.
Konjević je pojasnio da u nadležnost lokalnih parlamenata novim zakonskim rješenjima ulazi izbor potpredsjednika opštine kao ida će biti smanjen značaj predsjednika opština pri zapošljavanju i da će starješne organa lokalnih samouprave birati svoje pomoćnike i zaposlene.
On je kazao i da uloga lokalne skupštine mora da bude značajnija, navodeći da kod odbornika treba razvijati principe spremnosti da pokreću pitanje razrješavanja predsjednika, ukoliko on ne ispunjava na vrijeme i na dobar način svoje obaveze.
Na pitanje poslanika Fronta Milutina Đukanovića o tome da li lokalne samouprave imaju pravo
da mijenjaju podatke o prebivališt i državljanstvu bez mišljenja MUP-a, Konjević je kazao da spisak o državljanstvu i prebivalištu vodi taj resor. »A ako lokalne samouprave imaju neke baze one su potouno nezakonite ».
Đukanović je naveo da je Socijaldemokratska partija u toku predizborne kampanje 2010. godine iznosila teške optužbe na račun gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše, i pitao da li je MUP pokretal ili iniciralo bilo kakve istražne radnje protiv njega.
Konjević je odgovorio da je to pitanje za drugi organ koji te stvari radi, »visite u tužilaštvu da li se neki postupci vode, ja vam na to ne mogu odgovoriti «.
Novinari su nakon sjednice pitali Žugića da prokomentariše preporuke Centralne banke o zatvaranju KAP-a.
"Vidio sam preporuke CB, kao nezavisne monetarne institucije, njihov je i posao da daju preporuke Vladi, ali ja mislim da se rješenje tog pitanja i približava kraju. I vrlo brzo ćemo imati odgovor u kom pravcu to ide«, rekao je on.
S obzirom na Vladinu odluku o formiranju radne grupe koja treba da zaštiti državne interese, imajući u vidu da su radnici i dalje stoje na blokadama, novinare je zanimalo da li će biti neke energičnije zaštite državnih interesa.
"Zaključak Vlade je da se snažnije štiti državni i javni interes, i niko nema pravo da t ugrozi. Mislim da će biti samo dosljednih primjena zakona i to je dovoljno snažno", kazao je Žugić.
(MINA)