Krajem maja Vlada donosi odluku o povećanju PDV-a nakon odluke Svjetske banke o kreditnoj podršci vrijednoj 50 miliona eura.
![Krajem maja odluka o aranžmanu Krajem maja odluka o aranžmanu](https://mondo.me/Picture/14/png/za-vesti.png)
Odluka Svjetske banke (SB) o kreditnoj podršci vrijednoj 50 miliona eura, za čiji aranžman je jedan od uslova povećanje poreza na dodatu vrijednost (PDV), biće poznata krajem maja, saopšteno je iz Ministarstva finansija.
Te dvije institucije rade odvojene analize opravdanosti povećanja stope PDV-a sa sadašnjih 17 odsto koje će potom uporediti, što je nedavno potvrdio i ministar finansija Radoje Žugić, pa se i konkretnije informacije po tom pitanju mogu očekivati krajem maja, pišu Vijesti.
Povećanje PDV-a bi izazvalo rast cijena i još jedan udar na životni standard većine građana.
Na pitanje Vijesti da li će ispuniti zahtjev SB ako ostanu pri stavu da treba povećati PDV, iz Ministarstva nijesu precizno odgovorili.
„Vlada apsolutno samostalno vodi ekonomsku politiku, autonomno donosi odluke i odgovara za njihovu primjenu. Sa druge strane, imamo odličnu saradnju sa međunarodnim finansijskim institucijama, prvenstveno sa MMF-om i SB koja je potvrđena kroz dosadašnje aranžmane. Naši eksperti razmjenjuju mišljenja sa ekspertima tih institucija na razne teme, u okviru kojih su i fiskalna pitanja. Eventualno donošenje odluke o povećanju stope PDV-a ne bi bilo rezultat naloga bilo koje institucije, već autonomna odluka Vlade i Skupštine“, kazali su u Ministarstvu finansija.
U Ministarstvu su naveli da je stopa PDV-a najniža u regionu i među najnižima u Evropi, kao i da u krajnjoj nuždi predstavlja potencijalnu rezervu za poboljšanje fiskalnih parametara.
„Ali, sada smo fokusirani na praćenje primjena postojećih mjera, čiji su efekti već itekako vidljivi“, rekli su u tom Vladinom resoru.
Prema pisanju Vijesti, iako je povećanje PDV označeno kao krajnja mjera za punjenje budžeta izvjesno je da Vlada mora povući i taj potez zbog plaćanja rata koje ima po osnovu javnog duga.
Pošto država nije u mogućnosti da servisira javni dug, naročito kamate koje se povećavaju iz godine u godinu, prinuđena je da ga refinansira po jeftinijim kamatama sa dužim rokovima otplate. Ti povoljniji izvori finansiranja za sada su dostupni na američkom tržištu gdje su obveznice u dolarima mnogo likvidnije.
Za potrebe finansiranja ovogodišnjeg deficita otplatu dugova i stvaranje fiskalne rezerve biće potrebno ove godine obezbijediti 230 miliona eura što je 30 miliona niže u odnosu na plan.
„Razmatramo više mogućnosti za zaduživanje - emisija obveznica, bilateratno i komercijalno zaduživanje. Prema podacima kojima trenutno raspolažemo, kamate za eventualnu emisiju obveznica bile bi niže od kamata na postojeće obveznice. U slučaju da se pomenuto smanjenje kamatnih stopa ostvari, ovo bi bio jedan od način na koji bi se uticalo i na visinu i kretanje otplate obaveza. Konačnu odluku o izboru aranžmana za obezbjeđenje nedostajućeg novca za ovu godinu donijećemo i u kratkom roku, o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena“, kazali su u Ministarstvu.
Za plaćanje PDV registrovano je 26,47 hiljada obveznika, od čega se 92 odsto odnosi na preduzeća, a osam odsto na građane. U državnu kasu u prošloj godini su se slila 362 miliona EUR po osnovu PDV-a, 9,48 odsto manje nego godinu ranije kada je prihodovano 399,8 miliona eura.
(MINA-BUSINESS)