Ministarstvo finansija nema jasan stav o predlogu SNP-a da se oporezuje platni promet u cilju punjenja budžeta
U Udruženju banaka, koje bi u tom slučaju platile namet, smatraju da bi se trošak vjerovatno prelio na klijente.
Poslanik SNP-a, Aleksandar Damjanović, kazao je da je obim ukupnog platnog prometa u zemlji prošle godine iznosio oko 20,8 milijardi EUR, od čega je međubankarski 9,1 milijardu, a interni 11,7 milijardi.
"Ukoliko bi sa minimalnom poreskom stopom od 0,1 odsto oporezovali platni promet na nivou prošle godine, prihod za budžet bi bio oko 20 miliona EUR. Šta to znači za javne finansije ne treba objašnjavati, osim podsjećanja da su ukupni efekti povećanja poreza na dohodak građana i poreza euro po euro, ukupno manji od efekata ovog", kazao je Damjanović za Vijesti.
Predstavnici SNP-a predlažu da se uvede porez na finansijske transakcije, koji bi u prvoj fazi bio definisan kroz oporezovanje platnog prometa, po stopi od 0,1 odsto, čime bi se prihodovalo oko 20 miliona EUR. Platni promet predstavlja sva plaćanja između preduzeća i građana sa svrhom podmirenja dugova, odnosno naplate novčanih dažbina.
Sekretar Udruženja banaka, Mirko Radonjić, smatra da ideju o uvođenju poreza na platne transakcije treba pažljivo analizirati i detaljno sagledati sa svih aspekata uz realnu ocjenu argumenata koji prate tu namjeru.
"Povećanje bilo kog poreza, pa i eventualno uvođenje oporezivanja platnih transakcija je prije svega loš signal investitorima. Porez na finansijske transakcije koji su podržale neke članice EU ima za cilj da malo utiša špekulante na tržištima kapitala i ne tangira građane i privredu, klijente banaka", rekao je Radonjić.
On je dodao da je porez na platne transakcije potpuno druga kategorija i ne postoji u zemljama okruženja. Dodatno oporezivanje bilo samo finansijskih transakcija ili čak svih transakcija u platnom prometu, mora uticati na banke i na klijente.
U Udruženju banaka ne misle da je situacija u Crnoj Gori i EU takva da se može upoređivati i da se rješenja mogu jednostavno preslikavati.
“Bankarski sistem u Crnoj Gori se još bori sa nekvalitetnim kreditima, a godinama unazad bilježi negativan rezultat poslovanja. Bojim se da bi svako novo opterećenje umanjilo efekte mjera stabilizacije koje su regulator i banke sprovodili u prethodnom periodu", naveo je Radonjić.
On je podsjetio da su se troškovi takse „euro po euro“ prelili na građane, što bi se, kako je kazao, moglo desiti u u slučaju oporezivanja platnih transakcija.
Predstavnici SNP-a, međutim, smatraju da Centralna banka (CBCG) ima mehanizme da onemogući bankama da taj trošak preliju na klijente.
"Zakonom je definisano da CBCG uređuje i kontroliše platni promet, a ostavljena je i mogućnost uvođenja zaštitnih i drugih mjera, koje se mogu primijeniti prema bankama, slično kao i kod nedavnog ograničavanja maksimalnih kamatnih stopa", objasnio je Damjanović.
On je dodao da je u 11 zemalja eurozone u završnoj fazi uvođenja tog potreza, te da je on dobio podršku i Evropske komisije i Evropskog parlamenta.
"Uprkos velikom lobiranju banaka kod evropskih političara i žestokim kampanjama koje se vode preko pojedinih medija, a što sve imamo prilike da vidimo već na djelu i u Crnoj Gori", kazao je Damjanović.
(MINA-BUSINESS)