Predstavnici SDP-a podnijeli su, kao građani, žalbu Ustavnom sudu Crne Gore na predsjedničku kandidaturu Filipa Vujanovića.
"Očekujemo da Ustavni sud uvaži pravnu argumentaciju", izjavio je novinarima funkcioner SDP-a Borislav Banović.
Prema njegovim riječima, podnošenjem i prihvatanjem kandidature Vujanovića grubo je ugrožena ustavna norma o broju mandata na koje šef države ima pravo.
"Vujanović je već deset godina predsjednik države u dva mandata i on, prema Ustavu, nema pravo da tu funkciju obavlja treći put", rekao je Banović.
DPS i SDP su dugogodišnji koalicioni partneri, ali uprkos tome stranka čiji je lider Ranko Krivokapić osporava pravo Vujanoviću na još jedan predsjednički mandat, jer, navodno, nema zakonsko pravo na njega.
Vujanović je do sada dva puta biran za crnogorskog predsjednika, ali postoji dilema da li mu se računa prvi mandat, s obzirom na to da Crna Gora tada nije bila nezavisna država.
SDP je ranije poručila da Vujanović nema ni političku podršku te stranke u trci za predsjednika Crne Gore.
Državna izborna komisija potvrdila je u srijedu nominaciju Vujanovića na predsjedničkim izborima, što je prva zvanična kandidatura za predsjednika Crne Gore.
Komentarišući to što SDP nije podržala Vujanovića, lider DPS-a i crnogorski premijer Milo Đukanović kazao je ranije da mu je žao što nije došlo do dogovora koalicionih partnera, ali to ne bi trebalo
negativno da se odrazi na izborni rezultat Vujanovića.
Situacija jeste malo neobična, ali to nas ne koleba u našem optimizmu da će naš predsjednički kandidat pobijediti već u prvom izbornom krugu , istakao je on.
Đukanović je izrazio uvjerenje da izostanak podrške SDP-a Vujanoviću neće negetivno uticati ni na odnose u parlamentarnoj većini i funkcionisanju Vlade Crne Gore.
Vujanović je ranije kazao da se u prethodnom mandatu trudio da bude predsjednik svih građana Crne Gore i izrazio očekivanje da će građani prepoznati tu politiku i ponovo joj ukazati povjerenje.
On je rekao da će i dalje biti posvećen očuvanju crnogorske državnosti, njene multietničnosti, kao i nastavku evropskog i evroatlanskog puta. Ubijeđen sam u izbornu pobjedu, odnosno da će građani adekvatno vrednovati ono što sam radio do sada , kazao je Vujanović.
Prema zakonu, kandidatura za predsjednika Crne Gore mora biti podržana sa najmanje 1,5 odsto ukupnog glasačkog tijela, odnosno kvalifikacioni census za predsjedničku kandidaturu iznosi 7. 710 potpisa birača.
Potpisi birača za podršku kandidatu za predsjednika Crne Gore daju se u prostorijama opštinskih izbornih komisija na propisanom obrascu i prikupljaju se do 18. marta.
Kandidaturu na predsjedničkim izborima do sada su, pored Vujanovića, zvanično najavili i lider Demokratskog fronta Miodrag Lekić i predstavnik Pravedne Crne Gore Rade Bojović.
Socijalistička narodna partija ranije je saopštila da će podržati Lekića, dok je Pozitivna Crna Gora odustala od predsjedničkih izbora, iz, kako je navedeno, finansijskih razloga, a ta stranka je poručila da će naknadno saopštiti koga će podržati u predsjedničkoj trci.
Kako je ranije saopšteno iz Državne izborne komisije, predsjednički izbori koštaće državu oko 1,2 miliona eura, od čega je 800. 000 eura predviđeno za sprovođenje izbora, a 400. 000 eura za izbornu kampanju.
(Beta)