Dodatni porez na zarade ne doprinosi ozdravljenju privrede, smatraju u Udruženju privrednika Crne Gore.
Dodatno oporezivanje zarada u Crnoj Gori nije u duhu podrške procesima ozdravljenja privrede i otvaranja novih radnih mjesta i samo je dio mjera očekivanih u ovoj godini u cilju vođenja restriktivne fiskalne politike, smatraju privrednici.
Iz Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) su povećanje stope poreza na dohodak fizičkih lica na 15 odsto za zarade u neto iznosu od preko 480 EUR, ocijenili kao rješenje koje je nešto bolje od prvobitno predloženog.
“Međutim, ni ono nije u duhu podrške procesima ozdravljenja privrede i otvaranja novih radnih mjesta”, rekli su agenciji Mina-business predstavnici UPCG.
Oni smatraju da se, ukoliko povećanje poreza na zarade bude uticalo na smanjenje neto plata, može očekivati smanjenje kupovne sposobnosti stanovništva i pad ukupne potrošnje.
“Manja tražnja za proizvodima i uslugama privrednih subjekata će se odraziti indirektno na smanjenje obima poslovanja preduzeća i dodatno usporavanje ekonomskog rasta, uz rast sive ekonomije”, poručili su iz UPCG.
Sa druge strane, kako su objasnili, ukoliko poslodavci odluče da neto zarade zadrže na postojećem nivou i teret poreskog opterećenja preuzmu na sebe, to se može negativno reflektovati na njihovu tekuću likvidnost i smanjene kapacitete investiranja u biznis u ovoj godini.
Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) su ocijenili da je uvođenje dodatnog poreza na ranijih devet odsto na dohodak fizičkih lica dio očekivanih mjera u ovoj godini, koje su u kontekstu vođenja restriktivne fiskalne politike, smanjenja učešća javne potrošnje u bruto domaćem proizvodu (BDP), kao i ukupnog ograničavanja troškova.
„Povećanje stope poreza ocjenjujemo kao privremenu mjeru, imajući u vidu strateška opredjeljenja Vlade za vođenje fiskalne politike sa najnižim poreskim stopama u regiji i šire, koja su prvenstveno usmjerena ka stvaranju primamljive investicione klime i povoljnog poslovnog ambijenta”, dodali su iz PKCG.
Stopa poreza na dohodak fizičkih lica u Crnoj Gori, kako su podsjetili, i dalje je najniža u regiji, a naročito u odnosu na EU.
„Tako je porez na dohodak fizičkih lica, bez oslobođenja najnižih zarada u Austriji od 36,5 do 50 odsto, Italiji od 23 do 43 odsto, Mađarskoj od 18 do 36 odsto, Sloveniji od 16 do 41 odsto, Rumuniji 16 odsto”, precizirali su predstavnici PKCG.
Oni su naveli da su tokom krize skoro sve zemlje EU značajno povećale porez na dohodak fizičkih lica, kao i druge poreze.
Predstavnici poslodavaca u Crnoj Gori smatraju da povećanje bilo kog poreza, imajući u vidu veoma tešku ekonomsku situaciju koja se posebno negativno odražava na uslove poslovanja, dodatno ugrožava i dalji rad i tržišni opstanak preduzeća uopšte.
“Samim tim, treba podsjetiti na ono što često, a posebno u ovom trenutku, zaboravljamo, a što se svodi na činjenicu da svako novo poresko opterećenje može imati kontra efekat za privredu, te uticati na povećanje obima poslovanja u sivoj zoni i pad naplate fiskalnih prihoda”, rekli su iz UPCG.
Oni su ocijenili da su posljednja javnosti poznata dešavanja, kada je u pitanju Predlog dopuna zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, prošla u znaku zanemarivanja osnovnih načela tripartizma.
„Vlada se, kao treći učesnik u socijalnom dijalogu, oglušila o stavove i mišljenja UPCG kao predstavnika poslodavaca, kao i Saveza sindikata (SSCG) i Unije slobodnih sindikata (USSCG)“, tvrde u UPCG.
Takav odnos, kako su objasnili, upućivao je na zaključak da odgovornost po pitanju svih mogućih negativnih dešavanja u narednom periodu treba adresirati upravo na Vladu koja je navedenim postupanjem dovela pred „svršen čin“ ne samo UPCG i dvije sindikalne centrale, već i sve privredne subjekte i zaposlene u Crnoj Gori.
„Tek nakon javnih istupa, predstavnici SSSCG i USSCG su dobili poziv za sastanak s premijerom. Takav poziv, na žalost, UPCG nije upućen“, rekli su iz Unije.
UPCG je, kako su saopštili njeni predstavnici, u prethodnom periodu u više navrata izražavala neslaganje s predloženim tekstom zakona, kao i sa jednostranim pristupom kreiranju takozvanih kriznih mjera, bez prethodnih konsultacija sa onima na koje se one odnose.
„Tek kada se ponuđena rješenja te vrste budu kreirala na osnovama pune ravnopravnosti i tripartitne usaglašenosti sva tri socijalna partnera, možemo očekivati da će ona biti na fonu stvaranja okvira za održivost javnih finansija, opstanka i daljeg razvoja privrednih subjekata, kao i očuvanja položaja i standarda zaposlenih“, dodali su iz UPCG.
Iz PKCG su saopštili da su tokom januara održani sastanci između predstavnika Vlade i sindikata na temu uvođenje kriznog poreza, na zahtjev SSCG i USSCG, ali da nijesu imali karakter pregovora u okviru Socijalnog dijaloga u kojem bi bili uključeni predstavnici nacionalne organizacije privrede.
„Karakter samog antikriznog povećanja poreza na dohodak, odnosno zarade predstavlja mjeru koja se direktno odnosi na materijalni položaj zaposlenih, pa je bilo i za očekivati da sindikati reaguju u cilju zaštite interesa svojih članova“, smatraju u PKCG.
Crna Gora je, kako su kazali, i dalje zemlja sa veoma niskim stopama poreza i što ostavlja prostor da se u tom dijelu traže korekcije za budžetski deficit.
„Koliko god neki smatraju da povećanje poreza na dodatu vrijednost (PDV) ne bi dalo željene rezultate, mišljenja smo da je to uobičajen i oproban mehanizam uvećanja budžetskih prihoda. Osnovna stopa PDV-a na nivou je od svega 17 odsto“, rekli su predstavnici PKCG.
Prema njihovim riječima, potrebno je svesti i sivu ekonomiju na najmanju moguću mjeru, uvodeći je u legalne tokove.
„Procjena je da samo u turizmu na bazi sive ekonomije, izbjegne plaćanje znatnih poreskih obaveza nastalih iz prometa koji se realizuje u toj i srodnim djelatnostima“, zaključili su iz PKCG.
(MINA-BUSINESS)