Jedna od ključnih preporuka koja nije u potpunosti sprovedena odnosi se na princip zakonitosti i potrebu da nacrt zakona bude potpuno usklađen sa Ustavom Crne Gore.
Venecijanska komisija ocijenila je da je Crna Gora u velikoj mjeri unaprijedila nacrt zakona o Vladi, ali je ukazala da i dalje postoje otvorena pitanja koja se odnose na ustavnu usklađenost, odgovornost Vlade prema Skupštini, nadzor nad Etičkim kodeksom i status potpredsjednika Vlade.
Venecijanska komisija Savjeta Evrope objavila je naknadno mišljenje o nacrtu zakona o Vladi Crne Gore, navodeći da su crnogorske vlasti prihvatile i ugradile veliki broj preporuka iz ranijih analiza Komisije, ali i upozoravajući na oblasti koje još nijesu u potpunosti usklađene sa evropskim standardima.
Komisija je posebno pohvalila izmjene koje se odnose na način zamjene predsjednika Vlade u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti, pravila o rodnoj ravnopravnosti i zastupljenosti manjina u sastavu Vlade, kvorumu i načinu odlučivanja, kao i fleksibilnijem uređenju broja ministarstava.
Jedna od ključnih preporuka koja nije u potpunosti sprovedena odnosi se na princip zakonitosti i potrebu da nacrt zakona bude potpuno usklađen sa Ustavom Crne Gore.
Venecijanska komisija smatra da odredbe koje se odnose na formiranje i prestanak mandata Vlade moraju biti u skladu sa ustavnim rješenjima, navodeći da se pitanja koja utiču na sistem podjele vlasti i kontrole između institucija ne bi trebalo uređivati običnim zakonom već, gdje je potrebno, kroz ustavne izmjene.
Komisija je pozitivno ocijenila odredbe kojima se uvodi obaveza da najmanje 40 odsto članova Vlade bude iz manje zastupljenog pola, kao i da se obezbijedi odgovarajuća zastupljenost manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica. Prema ocjeni Komisije, ovo predstavlja važan korak ka praktičnoj primjeni ustavnih principa ravnopravnosti.
Kada je riječ o broju ministarstava, Venecijanska komisija nije našla problem u tome što nacrt zakona više ne predviđa ograničenje broja članova Vlade. Kako navodi, međunarodni standardi ne zahtijevaju strogo određivanje broja ministarstava, već državama ostavljaju prostor da to pitanje urede u skladu sa sopstvenim ustavnim sistemom.
Komisija je, međutim, zatražila dodatna pojašnjenja u vezi sa statusom potpredsjednika Vlade, posebno oko mogućnosti da potpredsjednik istovremeno bude ministar. Ocijenjeno je da postojeća formulacija može izazvati nedoumice i da bi zakon trebalo preciznije da uredi ovo pitanje.
Jedna od preporuka koja nije prihvaćena odnosi se na odgovornost Vlade prema Skupštini. Venecijanska komisija smatra da bi nacrt zakona trebalo izričito da navede da je Vlada kao cjelina odgovorna parlamentu, jer je to jedno od osnovnih obilježja parlamentarnog sistema.
Otvoreno je ostalo i pitanje parlamentarnog nadzora nad Etičkim kodeksom Vlade. Komisija je navela da, iako razumije da se kodeks donosi kao akt Vlade, određeni oblik skupštinske kontrole može doprinijeti transparentnosti rada izvršne vlasti.
Posebna pažnja posvećena je provjeri integriteta članova Vlade. Venecijanska komisija navela je da nacrt zakona ne uređuje posljedice negativnih rezultata takvih provjera, ali je prihvatila obrazloženje vlasti da je za ovo pitanje potrebna prethodna ustavna reforma.
U zaključku, Venecijanska komisija ocijenila je da je Crna Gora značajno unaprijedila nacrt zakona o Vladi, ali je preporučila dalje izmjene kako bi se obezbijedila puna usklađenost sa Ustavom, jasnija odgovornost Vlade prema Skupštini i preciznije uređenje pojedinih pitanja od značaja za funkcionisanje izvršne vlasti.