Kina i SAD već testiraju humanoidne robote u fabrikama, ali njihova autonomija, baterije i bezbijednost i dalje su ozbiljan izazov.
Humanoidni roboti su godinama djelovali kao naučna fantastika. Danas, kineske i američke kompanije već planiraju masovnu proizvodnju, a prvi primjerci su raspoređeni u realnim industrijskim uslovima.
Napredak je pogurala kombinacija jeftinijih komponenti, snažnijih baterija i velikog skoka vještačke inteligencije, ali postavlja se pitanje - koliko su humanoidni roboti zapravo korisni?
Prve masovne isporuke
Kineska kompanija UBTECH tvrdi da je krajem prošle godine obavila prvu masovnu isporuku humanoidnih robota na svijetu, kao i da je više od 1.000 jedinica modela Walker S2 raspoređeno u fabrike tokom 2025. godine. Ovu informaciju je za časopis Nature potvrdio Ju Dženg, zamjenik dekana UBTECH-ovog istraživačkog instituta u Šenženu.
Humanoidni robot Walker S2 može autonomno da hoda, hvata predmete i stabilno obavlja osnovne zadatke. Ipak, primjena u industriji je još u ranoj fazi, a praktična korist ograničena. Trajanje baterije je kratko, a roboti se često oslanjaju na ljudske operatere. U praksi, mnogi rade kao daljinski kontrolisani asistenti, dok istovremeno služe kao „pokretne platforme“ za prikupljanje podataka.
"Mogu da obavljaju jednu ili dve stvari autonomno, ali ne mogu da reaguju na stvarne probleme kao što to čini ljudski mozak", kaže za Nature Esjin Ču, stručnjak za robotiku sa Univerziteta Cardiff Metropolitan, koji nadzire testiranje više desetina robota u realnim okruženjima.
Automobilska industrija kao fokus
Uprkos tome, industrija je snažno fokusirana na humanoidni oblik. Takvi roboti su nestabilniji od četvoronožnih ili klasičnih industrijskih mašina. Ako izgube napajanje, padaju. Ipak, njihova najveća prednost je kretanje u prostorima koje su ljudi već izgradili, bez potrebe za prilagođavanjem okruženja.
Zahvaljujući naprednijim aktuatorima, algoritmima učenja i generativnim modelima, roboti sada mogu da savladaju neke zadatke za koje nisu unaprijed programirani. To ih polako približava ideji univerzalnog radnika.
Prvi ozbiljni testovi fokusirani su na automobilsku industriju. Američke kompanije poput Boston Dynamics i Tesla već sprovode pilot-projekte u svojim fabrikama. Zadaci su djelimično strukturirani, ali dovoljno raznovrsni da testiraju prilagodljivost robota.
Kada humanoidni robot ne uspije da završi zadatak samostalno, udaljeni operater preuzima kontrolu. Takve intervencije se bilježe i koriste za dodatnu obuku sistema. Isti pristup primjenjuje se i u velikim centrima za prikupljanje podataka, prenosi Zimo.
Kina se pokazala kao posebno otvoreno tržište. Fabrike dozvoljavaju opsežna testiranja, iako je jasno da humanoidni roboti još ne mogu da pariraju ljudima po efikasnosti. Uz podršku vlade i snažan industrijski lanac, Kina bi mogla brzo da preuzme vodeću ulogu.
Ipak, ostaju ozbiljne dileme. Baterije visoke energetske gustine nose bezbjednosne rizike, a pojedini stručnjaci upozoravaju i na vojnu primjenu. "To je nešto zbog čega se budim noću", poručuje jedan od njih, otvarajući pitanje koliko je čovječanstvo spremno za robote koji liče na nas.