SAVETI

NA ODMORU SREĆNI, PO POVRATKU - SVI U DEPRESIJI! Psiholog otkriva da li je normalno što nas "MRZI DA ŽIVIMO" u realnosti

Autor Tamara Veličković

Da li treba da brinemo o depresivnom osjećanju koje nastaje posle godišnjeg odmora?

Izvor: MONDO/Mario Milojević

Suvišno je govoriti koliko volimo godišnje odmore. Trenutak u kom možemo da predahnemo, odmorimo od ubrzanog tempa i opustimo se sa voljenima. Isto tako, činjenica je da se većina ljudi po povratku osjeća loše. Psiholog Danijel Glejzer otkriva da je depresija nakon odmora pojava koju iznova i iznova viđa kod svojih pacijenata. Kako kaže, bilježi se porast anksioznosti i neraspoloženja.

"Na odmor idemo da pobegnemo od zahtjeva stvarnosti. Kada dođete kući i shvatite da morate da se vratite u život od kog ste željeli da pobegnete, postoji napetost. Ponekad postoji i dublji razlog za neraspoloženje. Na početku odmora, puni smo uzbuđenja i iščekivanja. Ali na kraju, možete se osjećati kao da su dobra vremena prošla za tren oka", rekao je psiholog i otkrio kako možemo da se izborimo sa depresivnim osjećanjem.

Ovo su šest načina na koje vaš povratak sa odmora može da bude pozitivan:

Pratite svoja sjećanja

"Odmor se odnosi na isključivanje, ali takođe i na stvaranje novih, pozitivnih uspomena. Bilo da se radi o jednostavnim trenucima, velikim uzbuđenjima ili iskustvima koja mijenjaju život, putovanja su puna uspomena. Praćenje toga je odličan način da razmislite o svom odmoru i shvatite koliko ste dobili od svog vremena.

Postoji nekoliko načina da se ovo uradi. Možete da isprobate bilješke. To je odličan način da se isključite nakon što se vratite kući. Takođe, može da se odlučite za modernu verziju, objavljivanje na društvenim mrežama - samo budite sigurni da to radite zbog sebe, a ne zbog dopaminskog udara svih tih lajkova. Vođenje dnevnika o svom iskustvu takođe može da vam pomogne da njegujete zahvalnost za sve što ste iskusili tokom slobodnog vremena", savetuje Danijel.

Naučite novu vještinu i ponesite je kući sa sobom

"Učenici koji doživotno uče i koji imaju izražen osjećaj radoznalosti su samouvjereniji, otporniji i sposobniji da se nose sa stresom. Ove prednosti možete da podstaknete tako što ćete isprobati nešto novo na odmoru, a zatim to iskustvo poneti kući sa sobom. Možda nastavite da kuvate omiljeno jelo koje ste jeli na egzotičnoj destinaciji. Takve aktivnosti održavaju vaš osjećaj za avanturu živim i daju vam nivo razigranosti, čak i kada se vratite na posao", objašnjava psiholog.

Provedite vrijeme sa prijateljima i porodicom

"Odmor može da bude period intenzivnog povezivanja, bilo da putujete sa članovima porodice ili se povezujete sa strancima. Ljudska interakcija oslobađa mnogo neurotransmitera za dobar osjećaj. Ipak, kada dođemo kući i više nemamo intenzivnu vezu, možemo da se osećamo usamljeno. Da biste to izbjegli, provedite vrijeme sa prijateljima i porodicom kada se vratite sa odmora", savet je Danijela Glejzera.

Pridržavajte se zdravih navika

"Na odmoru ćete možda imati tendenciju da jedete mnogo poslastica, pijete više nego obično i ostajete budni do kasno. Kada se vratite kući, vraćanje u svoju rutinu može da bude teško. Zamijenite svoje koktele za detoks i počnite da se pridržavate dobre rutine spavanja. Provođenje vremena u prirodi može da vam pomogne da resetujete svoje cirkadijalne ritmove, a takođe će vam pomoći da poboljšate raspoloženje", otkriva stručnjak.

Očekujte malo anksioznosti

"Često razmišljamo o anksioznosti kao o problemu koji treba da se reši što je pre moguće, ali anksioznost je normalan dio ljudskog bića. U redu je očekivati promene raspoloženja kada se vratite sa odmora", govori psiholog.

Znajte kada treba da napravite veće promjene

"Ako vaši simptomi počnu da ometaju vaše svakodnevno funkcionisanje ili se zaista plašite povratka na posao i drugih obaveza, odvojite malo vremena da ispitate zašto. Terapeuti mogu da vam pomognu. Ako vam je veoma neprijatno, to može da bude znak da neke stvari u vašem životu, poput vašeg posla, hobija ili količine vremena koje imate za sebe, treba da se promijene", savjetuje psiholog Danijel Glejzer.

Tagovi