Od infekcija otpornih na antibiotike u Evropi umire 25.000 ljudi svake godine.
Sve je više bakterija koje ne može da pobijedi ni jedan postojeći lijek. Samo u EU od infekcija otpornih na antibiotike, umire 25.000 ljudi svake godine. Ranije lako izlečive bolesti sada postaju smrtno opasne. Kao i prije nekoliko stotina godina sve se teže liječe tuberkuloza, gonoreja, meningitis...
Broj gnojnih komplikacija posle operacija se uvećava. Nekoliko decenija nakon pojave penicilina ovaj problem postaje sve veći.
Više antibiotika znači i više otpornosti mikroorganizama na njih. Pojavili su se fermenti koji razaraju antibiotike, upozoravaju naučnici. Naravno, proizvode se novi antibiotici, ali mikroorganizmi takođe počinju da razvijaju nove metode borbe protiv njih.
Svojevremeno, pojava antibiotika učinila je čovjeka "neosjetljivim" na infekcije. Ljudi su prestali da umiru od zapaljenja pluća i sepse. Naglo se smanjila smrtnost od teških infekcionih oboljenja.
Ali, došlo je vrijeme kada glavnu opasnost predstavljaju sami antibiotici. Pod njihovim uticajem bakterije mutiraju, postaju još jače i "ljuće", više ne mogu da se pobijede poznatim sredstvima.
Na kraju se pojavljuje problem strašniji od side, jer u slučaju ove bolesti pacijent ima ponekad i više godina da proba razne metode liječenja. U slučaju infekcija "mutanata" riječ je samo o danima, ponekad čak i satima.
Naučnici stalno rade na stvaranju novih ljekova. Docent katedre za interne bolesti Novosibirskog državnog medicinskog univerziteta Vladislav Mitrohin ne isključuje mogućnost da bi korisni ponovo mogli da postanu odavno zaboravljeni ljekovi.
Ako pacijenti vrlo često upotrebljavaju neke preparate, bakterije razvijaju otpornost upravo prema tim ljekovima, dok se prema antibioticima koji se primjenjuju rijetko otpornost ne razvija.
Zato postoji mišljenje da neki stari antibiotici koji se danas više ne koriste ubuduće mogu da budu korisni, navodi Mitrohin za "Glas Rusije"
(Srna)
