Ljudi u bogatim zemljama brinu da ne ostanu bez posla, a kod nas nervozu najviše izaziva strah od gubitka deteta ili supružnika.
Veliki broj ljudi kada ode u ordinaciju ljekara često dobije odgovor da mu je određeno oboljenje izazvao stres. Tek u tom trenutku pacijenti počnu da se prisjećaju šta su sve doživjeli u posljednje vrijeme i koji bi to događaj mogao biti potencijalni "okidač" za razvoj neke bolesti, piše "Politika".
Ispitivanja pokazuju da hroničan stres utiče na sposobnost tijela da reguliše odgovor na upale, odnosno hormon kortizol, što može dovesti do progresije neke bolesti. To znači da imune ćelije ne reaguju na odgovarajući način na regulaciju ovog hormona, što omogućava pojavu upala od kojih se mogu razviti mnoge bolesti. Prema procjenama Ministarstva zdravlja Velike Britanije, u ovoj zemlji godišnje se izgubi 9,8 miliona radnih dana zbog stresa, odnosno svako ko doživi stres na poslu u prosjeku izostane 22,6 radnih dana godišnje.
Kako za "Politiku" objašnjava prof. dr Aleksandar Milovanović, direktor Instituta za medicinu rada Srbije "Dr Dragomir Karajović", mnoga istraživanja su dokazala da stres utiče na razvoj brojnih psihičkih i fizičkih bolesti. Ze za ljude u bogatim zemljama najveći stres izaziva briga da ne ostanu bez posla, dok kod nas stres izaziva strah od gubitka djeteta ili supružnika.
"Mi smo kao kao narod veoma emotivni i kod nas se djeca ne osamostaljuju u 16. godini kao što je slučaj u inostranstvu. Ovdje je strah od gubitka posla tek na drugom, trećem mjestu. Simptomi stresa su nervoza, napetost, smanjeni 'fitilj' i netrpeljivost, netolerancija i burna reakcija u svakoj situaciji... Najčešća oboljenja do kojih stres može da dovede su depresija, kao i bolesti srca i centralnog nervnog sistema", rekao je dr Milovanović za "Politiku".
Stručnjaci objašnjavaju da postoje različite vrste stresa, kao i da je mala količina stresa neophodna organizmu da bi opstao. Ono što je danas najveći problem, kaže Jasmina Kovačev, energetski psiholog i urednica sajta Tehnika emocionalne slobode, je stres koji ljudi doživljavaju na emotivnom i mentalnom nivou. Stres je, dodaje ona, naša emotivna reakcija na određene ljude, situacije i događaje. Na neke ljude ista situacija djeluje stresno, a na neke ne, a odgovor na to zašto je tako leži u činjenici da smo svi mi imali različita iskustva u prošlosti.
"Oni koji su recimo imali neprijatno iskustvo sa osobom koja ih podsjeća na njihovog šefa doživljavaće blag stres ili u najboljem slučaju neće moći da budu opušteni u prisustvu rukovodioca jer ih on na podsvjesnom nivou podsjeća na nešto ili nekog iz prošlosti. Jedan američki konzervativni centar za kontrolu bolesti i prevenciju iznio je podatak da je čak i 90 odsto posjeta ljekarima zbog oboljenja koja su nastala pod uticajem stresa. Iako je najjednostavniji savjet osobi da treba da se skloni od „stresora”, to nije uvijek moguće. Pored toga, osoba može naići na nešto što će je podsjetiti na ono što su ranije doživjeli i emocije će se ponovo javiti. Zato je najbolje na takozvanom emotivno-energetskom i mentalnom nivou ukloniti poremećaje koji postoje. To je moguće uz pomoć tehnike emocionalne slobode. Grupni tretman kao način regulacije stresa uz provjerenu stručnu pomoć je često najekonomičniji i najbrži način rješavanja onog što nas dovodi do stresa", objasnila je Kovačev za "Politiku".
Iako je u današnje doba teško izbjeći stresne situacije, dr Aleksandar Milovanović smatra da je to moguće tako što ljudi treba da se potrude da se "izdignu" iznad konfliktnih situacija i da se bave aktivnostima koje umiruju. Tu spadaju šetnje pored vode jer utiču na pozitivno raspoloženje, druženje sa bliskim prijateljima i porodicom, ali i odlasci na više kraćih odmora godišnje od po nedjelju dana.
(MONDO)
