• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste nam poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Svi misle da je srčani udar, u bolnici se uvjere da je srce zdravo: Šta tada znače kratak dah i bol u grudima

Autor Tamara Veličković

Simptomi koji podsjećaju na srčani udar mogu da budu znaci podmukle bolesti.

 Simptomi koji podsjećaju na srčani udar mogu da budu znaci podmukle bolesti Izvor: Profimedia

Kratak dah, bol u grudima, lupanje srca - to su simptomi koje mnogi od nas povezuju sa srčanim udarom. Međutim, nakon posjete bolnici, ispostavlja se da je srce zdravo. Šta je razlog? To može da bude neuroza srca. Kakav je to poremećaj i kakve su posljedice po zdravlje?

Neuroza srca specifična je vrsta anksiozne neuroze. Riječ je o psihičkom poremećaju koji se manifestuje kroz različite somatske bolesti i zasniva se na anksioznosti i emocionalnoj napetosti. Ljudi koji pate od srčane neuroze često imaju probleme sa spavanjem, smetnje u apetitu i osip na koži.

Simptomi neuroze srca - kako ih prepoznati?

Simptomi neuroze srca mogu da liče na kardiovaskularne bolesti, ali njihov izvor nije u fiziologiji, već u psihi. Uobičajeni simptomi uključuju:

  • razne vrste bolova u grudima
  • lupanje srca i osjećaj da srce kuca u grlu
  • kratak dah, koji se često pogoršava u stresnim situacijama
  • vrtoglavica, osjećaj nestabilnosti
  • hronični umor
  • prekomjerno znojenje
  • mučnina, ponekad povraćanje

Zbog sličnosti simptoma, razlikovanje srčane neuroze od stvarnih srčanih problema zahtijeva detaljnu dijagnostiku. Ljekar može da uradi EKG, ehokardiografiju i biohemijske pretrage koje će isključiti ili potvrditi prisustvo srčanih oboljenja.

Liječenje i prevencija

Liječenje neuroze srca fokusira se na ublažavanje anksioznosti i poboljšanje mentalnog stanja pacijenta. Najčešće korišćene metode su:

  • psihoterapija, posebno kognitivna bihejvioralna terapija (KBT)
  • tehnike opuštanja kao što su vježbe disanja, meditacija ili joga
  • farmakoterapija, uključujući ljekove protiv anksioznosti, antidepresive ili beta blokatore
  • zdrav način života, uključujući fizičku aktivnost, uravnoteženu ishranu i adekvatan san
  • izbjegavanje stresora, što može da zahtjeva identifikaciju izvora stresa i njihovo eliminisanje ili suočavanje sa njima

Ako primjetite simptome koji ukazuju na anksiozni poremećaj, potrebno je da posjetite ljekara. Ne potcenjujte psihotične epizode ​​koje mogu da se dogode bilo kome. Vodite računa o svom mentalnom zdravlju jer ima direktan uticaj na stanje vašeg tijela.

Možda ce vas zanimati

Tagovi

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA