Većina ljudi se sve više suočava sa stanjem neispavanosti i iscrpljenosti koje je poznato pod nazivom "društveni džet leg".
Nakon dužeg leta avionom i navikavanja na više vremenskih zona, većinu putnika stigne sindrom "džet leg" kojim nam organizam vraća udarac za promjene sa kojima smo ga suočili.
Stanje nazvano "društveni džet leg" naučnici okrivljuju za sve što nam remeti ritam života - od nesanice do gojaznosti.
Doktor Til Roenberg sa Univerziteta u Minhenu smatra da je ovaj sindrom mogao biti prepoznat jedino u savremenom društvu, zbog ritma života koji je nam nametnut.
"Ovo stanje nastaje uslijed velike razlike između dnevnog rasporeda - društvenog sata i prirodnog ritma organizma - biološkog sata", tvrdi doktor Roenberg.
Rezultat ovog stanja najčešće je hronična neispavanost, kao i zavisnost od cigara, alkohola i kafe.
"Zaključili smo i da 'društveni džet leg' doprinosi i razvoju gojaznosti i lošem stanju organizma" kaže doktor Roenberg.
On je objasnio da svaki čovjek ima svoj biološki sat, ali da ne možemo da podesimo satove prema ubrzanom ritmu života.
"U modernom društvu, sve manje i manje slušamo te časovnike, zbog toga što se ono što nam govori tijelo, često razlikuje od onoga što nam govori šef, ili čitavo društvo", upozorava doktor.
Tokom desetogodišnjeg istraživanja, tim doktora Roenberga je proučavao ljudsko spavanje i budno ponašanje.
Prikupljen je i analiziran veliki broj informacija uključujući težinu ispitanika, visinu i "spavajuće" navike.
Analiza je pokazala da osobe kod kojih društveni i biološki sat nisu usklađeni, imaju i višak kilograma.
Prema riječima doktora Roenberga, život suprotno od biološkog sata može biti faktor koji doprinosi epidemiji gojaznosti.
Ljudi bi trebalo da provode više vremena u prirodi tokom dana, ili makar da sjede pored prozora, piše "Dejli mejl".
Kako sve manje ljudi slijedi ovaj savjet, njihov biološki sat sve više kasni i ostavlja ih budnima noću, a neispavanim i umornim tokom dana.
"Buđenje uz pomoć alarma na satu, ili telefonu, je relativno nova pojava u našim životima. Ona pokazuje da najvjerovatnije nismo dovoljno spavali i to je razlog zašto je većina ljudi danas hronično umorna", kaže doktor Roenberg.
Tim doktora Roenberga savetuje da se ne odričemo sna. Dovoljno kvalitetnog sna ne smije se shvatiti kao gubljenje vremena, već kao garancija za bolji učinak na poslu i više zabave sa prijateljima i porodicom tokom slobodnog vremena.
(MONDO)
