• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste nam poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

ŠTA ZNAČI KAD SU MONOCITI U KRVI POVIŠENI? Malo ko zna čemu služe, a prvi su signal da se TIJELO BORI S BOLESTIMA

Autor Kristina Milović Izvor mondo.rs

Saznajte šta znači kad su monociti u krvi povišeni i koje bolesti mogu da se kriju iza ove pojave?

 monociti  Izvor: Mondo/Stefan Stojanović

Monociti su vrsta leukocita (bijelih krvnih zrnaca) koji su uključeni u zaštitu tijela prilikom  zapaljenskih procesa. Oni su u stanju da prodru kroz zidove krvnih sudova, praktično "napuste" krv i odu tamo gdje su potrebni - na izvor opasnosti. Monociti mogu da unište viruse, bakterije i već mrtve ćelije tijela.

"Monociti su ćelije imunog sistema koje su najčešće aktivno uključene u primarni antivirusni odgovor. Njihov porast se primjećuje kad postoji virusna infekcija u organizmu. Koliko će biti aktivni, određuje vrsta virusa", ističu imunolozi.

Izuzetno su važni za oporavak od zaraznih bolesti. Na primjer, kod osoba koje boluju od gripa, ćelije nosne šupljine i orofarinksa su uništene. Monociti počinju aktivno da ulaze u ova mjesta, uništavaju ostatke mrtvih ćelija, usled čega dolazi do bržeg oporavka tkiva.

Kada je potrebno uraditi analizu?

Ljekar će zahtjevati da se uradi ova analiza kad postoji sumnja na sledeća stanja:

  • onkologija;
  • bakterijske i virusne infekcije;
  • autoimune bolesti (npr. Kronova bolest, reumatoidni artritis, itd.);
  • razne bolesti cirkulacije;
  • opekotine, promrzline i druge povrede;
  • inflamatorne bolesti unutrašnjih organa;
  • helmintičke invazije.

Povišeni monociti

U testovima, monociti se nazivaju "MONO" ili "MON" i mjere se kroz procente. Stopa monocita ne zavisi od pola osobe, ali može malo da varira u zavisnosti od starosti. Neznatno povećanje nivoa monocita nije opasno stanje za tijelo. Ako je njihov broj veći od 1000 u 1 ul krvi, tada je riječ o patološkom stanju pod nazivom monocitoza. Monocitoza može biti dio mnogih bolesti i stanja tijela, od kojih su glavne:

  1. tuberkuloza, uključujući njene ekstrapulmonene forme;
  2. autoimune bolesti. Pogotovo ako se odnose na vezivne tkive: reumatoidni artritis, sistemski lupus eritematosus, periartritis nodosa itd.
  3. Sifilitna lezija;
  4. bolesti gastrointestinalnog trakta, posebno ulcerozni kolitis, Kronova bolest, zapaljenje tankog crijeva;
  5. kancerozni tumori i onkologija;
  6. Završna faza zaraznog procesa i rehabilitacije nakon infektivne bolesti;
  7. Odložen rad;
  8. jak stres, psiho-emocionalna neravnoteža.

Smanjeni monociti

Ne postoji negativna vrijednost monocita, pa se njihov smanjeni broj ne smatra bolešću. Međutim, stanje u kojem je nivo monocita u krvi ispod 500 na 1 μl krvi se naziva monocitopenija. Mogući uzroci niskog nivoa monocita uključuju:

  1. onkohematološke bolesti. Posebno nizak nivo monocita je karakterističan za kasne faze leukemije;
  2. aplastična anemija. Ovo stanje se događa kada postoji kršenje sazrevanja krvnih zrnaca u koštanoj srži;
  3. gnojulele bakterijske infekcije, uključujući bakterijsku pneumoniju, celulitis, sepsa i ključa;
  4. uzimanje lekova, posebno citostatika i kortikosteroida.

Moguće posledice 

Ako nivo monocita u krvi nije po propisanim pravilima, to uglavnom neće dovesti do bilo kakvih posledica. Opasnost leži u bolesti koja je izazvala ovo stanje. Nedostatak potpune dijagnoze i blagovremenog liječenja može da dovede do prelaska bolesti u hroničnu fazu. Ako analiza pokaže visok ili nizak nivo monocita, ali ključni faktori nisu dijagnostikovani, onda na rezultate mogu da utiču kratkotrajni stres, menstruacija ili prejedanje. Nivo će se oporaviti sam bez posledica po tijelo.

Kako vratiti nivo monocita u normalu?

Nije moguće da sami uravnotežite nivo monocita, samo ljekar može da odluči da li ima potrebe za nekim terapijama i tretmanima. Ipak, postoje neke stvari koje mogu da pomognu:

  • redovna fizička aktivnost - stepen opterećenja se određuje pojedinačno, u zavisnosti od zdravstvenog stanja. Ova preporuka je posebno relevantna za osobe sa viškom kilograma. Normalizacija telesne težine i pravilno odabrani treninzi pomažu u smanjenju triglicerida i povećanju osetljivosti na insulin, što može da utiče na smanjenje nivoa monocita u krvi;
  • unos omega-3 masnih kiselina;
  • jačanje mišiće - osnova ishrane treba da budu sir, povrće, voće, hleb od cijelog zrna, pasulj, jogurt, nemasno meso i riba.

Prije svega, najvažnije je da se zna šta je uzrok monocitoze, a na osnovu kojeg će ljekar dalje prepisati dijagnostiku i liječenje.

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

Najnovije

COOL PRIČE