Negativan rezultat na brzim antigenskim kućnim testovima nije dokaz da osoba nije zaražena omikronom, pokazala su nova istraživanja, prenosi Index.
Prema nalazima naučnika, pozitivan rezultat na antigenskim testovima može nekoliko dana kasniti za pozitivnim rezultatom na PCR testovima, a oni su takođe nešto manje osjetljivi na omikron, navodi Index.
Raste potražnja za antigenskim testovima
U regionu, ali i u mnogim drugim zemljama svijeta posljednjih se dana obaraju rekordi brojeva novozaraženih. Budući da nema strogih ograničenja u smislu društvenih kontakata i kretanja te da je omikron tri do pet puta zarazniji od delte, koja je 1,5 do dva puta zaraznija od izvornog soja, broj ljudi koji su izloženi virusu i potencijalno su i sami zaraženi vrlo brzo raste. Kako se omikron širi svijetom, a mogućnosti testiranja PCR-om su ograničene zbog tehničke zahtjevnosti, javlja se sve veća potražnja za brzim antigenskim testovima. U takvoj situaciji oni postaju važni ne samo za ljude koji ih trebaju za pristup radnim mjestima ili javnim prostorima već i za one koji saznaju da su bili u kontaktu sa zaraženima.
Nove studije: Antigenski testovi kasne za PCR-om
Međutim, tu se nameće pitanje koliko korisni mogu biti antigenski testovi ako nisu dovoljno osjetljivi da pokažu pozitivan rezultat kada je osoba zarazna, navodi Index.
Jedno novo istraživanje sprovedeno u stvarnom svijetu, objavljeno na MedRxivu 5. januara, koje još nije prošlo recenziju, pokazalo je da brzi antigenski nazalni testovi kompanije Abbott Laboratories BinaxNOW i QuickVue, koji su bili istraživani u studiji, možda neće uspjeti otkriti varijantu omikron tokom ranog zaraznog perioda.
U svom istraživanju naučnici su nastojali da procijene osjetljivost brzih antigenskih nazalnih testova na omikron. U tu svrhu prikupili su rezultate s pet radnih mjesta u Njujorku, Los Anđelesu i San Francisku na kojima se dogodio proboj omikrona. Istraživači su se fokusirali na ljude koji su svakodnevno radili testove u vrijeme postavljanja dijagnoze i imali su uparene rezultate na PCR testovima uzoraka sline i na nazalnim antigenskim testovima, naglašava Index.
Rezultati testova u grupi od 30 ljudi zaraženih omikronom omogućili su naučnicima da procijene postoji li kašnjenje pozitivnih rezultata na antigenskim testovima u odnosu na PCR testove. Pokazalo se da je period vremena od prvog pozitivnog PCR-a do prvog pozitivnog rezultata na antigenskom testu bio tri dana.
Tu se nametnulo pitanje jesu li zaraženi učesnici mogli dalje da prenesu virus u periodu u kojem su njihovi rezultati na antigenskim testovima bili negativni.
Na osnovu analize pragova PCR testova za pozitivne uzorke, istraživači su izračunali da je 28 od 30 ljudi imalo virusno opterećenje unutar prepoznatih granica za prenos omikrona. Među njima četiri su osobe doista prenijele virus drugima dok su antigenski testovi još uvijek davali negativne rezultate.
Testovi nisu 100 odsto efikasni, ali su ipak korisni
Ovi nalazi doveli su u pitanje efikasnost korišćenja postojećih brzih nazalnih testova u odabiru osoba kojima se može odobriti pristup radnom mjestu ili nekom okupljanju na javnom mjestu, naglašava Index.
S druge strane, antigenski testovi su brzi i, za razliku od PCR-a, svako ih može uraditi sam kod kuće.
Virologinja Vanda Juranić Lisnić iz Naučnog centra izvrsnosti za virusnu imunologiju i vakcinaciju u Rijeci kaže da oni u ovakvoj situaciji, s povećanim brojem oboljelih i nesklonošću da se ponovno ide u lokdaun, nisu za odbaciti.
” Samo treba imati na umu njihova ograničenja i, ako test pokaže da ste negativni, a vi znate da ste bili u kontaktu i još imate simptome, pojačajte oprez i ponovite test za dan-dva ili otiđite na PCR testiranje. Naglasila bih ponovo i važnost pravilnog nošenja maski, koje treba da u potpunosti prekrivaju usta i nos. A idealno bi bilo, ako ste kontakt, imate simptome ili znate da ćete biti u uslovima povećane gustoće ljudi, da nosite FFP2 masku. One su sada lako dostupne i koštaju samo par kuna, a štite i vas i vašu okolinu”, poručuje Juranić Lisnić.
Testovi sline za omikron mogli bi da budu bolji od nazalnih
Novo američko istraživanje navedeno ranije u tekstu otkrilo je još jednu zanimljivu stvar. Naime, analiza uzoraka iz podgrupe od pet ljudi otkrila je moguće tumačenje zaostajanja antigenskih testova za PCR-om. Testiranje je pokazalo da je virusno opterećenje u slini, koja je korišćena za PCR, dostiglo vrhunac jedan do dva dana ranije od uzoraka iz nosa koji su korišćeni u antigenskim testovima.
Ovaj rezultat u skladu je s jednim drugim novim istraživanjem (koje se takođe nalazi u fazi recenzije), koje je utvrdilo da je slina bolji uzorak od nazalnog brisa za otkrivanje omikrona jer on inficira bronhe brže od delte.
“Logično je da antigenski testovi kasne”
Juranić Lisnić kaže da je ne iznenađuje da antigenski testovi kasne za PCR-om.
”To se zna oduvijek i to je logično jer antigenski test otkriva antigene bez procesa umnožavanja, koji se uvijek radi u PCR testovima”, kaže Juranić Lisnić.
Antigenski testovi detektovaće virus kada se on namnoži u dovoljnom broju, navodi Index.
”U PCR testovima se nukleinske kiseline prvo umnožavaju nekoliko desetina puta i tek onda se ide na njihovo detektovanje. Virus je jako sitan i nema puno antigena. Stoga ga je teško otkriti bez koraka pojačavanja, odnosno umnožavanja. Štaviše, mi u laboratoriji, ako želimo da otkrijemo neke rijetke antigene virusa, koristimo metodu u kojoj viruse obilježavamo antitijelima na kojima se nalaze komadići nukleinskih kiselina, koje potom umnožavamo i pojačavamo signal. Ova metoda zove se “proximity ligation assay”, međutim, koliko je meni poznato, još nije iskorišćena u dijagnostičke svrhe jer je vrlo nova i treba vremena da se usavrši te da pojeftine reagensi”, kaže riječka virologinja.
“Važno je što sve detektiuju antigenski testovi”
Problem je takođe u tome što antigenski testovi mogu biti manje osjetljivi na omikron nego na ranije sojeve.
Juranić Lisnić kaže da osjetljivost testova na omikron zavisi od toga šta testovi tačno otkrivaju.
”Omikron je soj koji je nakupio dosta mutacija po cijelom svojem genomu, a velik broj ih se nalazi u proteinu šiljku – S. Nažalost, nakupio je i mutacije u genu koji kodira za protein nukleokapside – N, koji je najčešće detektovani antigen u brzim antigenskim testovima koji su registrovani u EU. Antigenski testovi koriste antitijela koja se vežu za jedan manji dio samog proteina – nekih 10-ak aminokiselina – koji se zove epitop. Ako se mutacije nalaze baš u epitopu i radi se o takvim mutacijama koje značajnije mijenjaju strukturu epitopa, onda antigenski test više neće moći prepoznavati novi soj ili će ga prepoznavati slabije jer se antitijela slabije vežu”, kaže ona za Indx.
To je, kako je objasnila, kao da imate ključ za bravu i onda promijenite jedan zubac u ključu.
” Zavisno od toga koliko je zubac promijenjen, ključ će možda i dalje ulaziti u bravu, ali će malo zapinjati, ili je uopšte neće moći otključati. Dakle, što je antigen novog soja različitiji od originalnog wuhanskog, veća je šansa da će testovi biti slabije osjetljivosti. Šta tačno cilja neki test, trebalo bi pisati na uputstvima koje se dobijaju uz test. Najbolje bi bilo kada bi antigenski testovi detektovali više antigena. Većina PCR testova detektuje više regija genoma virusa. Mi danas, kada radimo testiranja PCR-om, ciljamo četiri regije. U takvim okolnostima nama nije problem čak i ako virus mutira u dvije regije jer će ga test prepoznati u onim regijama u kojima nije mutirao. Kako se razvijaju novi alati za detekciju virusa, najvjerovatnije ćemo uskoro imati i takve testove ”, kaže Juranić Lisnić za Index.
Na stranicama HZJZ-a i Evropske komisije može se naći popis antigenskih testova odobrenih u EU s tačnim navodima šta testiraju. Prema popisu na linku, većina antigenskih testova detektuje protein N, a neki čak detektuju više antigena. HZJZ je takođe izdao smjernice za korišćenje testova. Tako među ostalim upozorava da je brzi antigenski test najbolje napraviti sedam do devet dana od kontakta i uz to biti na oprezu čak i ako ispadne negativan.
Juranić Lisnić ističe da je odgovornost na proizvođačima antigenskih testova da testiraju efikasnost testova na nove varijante i objave je za javnost.
”HZJZ vjerovatno i sam testira osjetljivost antigenskih testova i vjerovatno će uskoro izaći s novim preporukama”, kaže virologinja.
FDA: Antigenski testovi su manje osjetljivi na omikron
Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) objavila je krajem decembra da antigenski testovi na covid-19, uključujući uobičajene brze kućne testove, možda neće uvijek tačno otkriti varijantu omikron.
”Rani podaci sugerišu da antigenski testovi otkrivaju varijantu omikron, ali mogu imati smanjenu osjetljivost”, navodi FDA u svojem saopštenju.
Ažuriranje se temelji na preliminarnim rezultatima studije antigenskih testova u kojoj su korišćeni uzorci pacijenata zaraženih varijantom omikron.
”Kada imate posla s antigenskim testom, svi od početka znaju da on nije, po prirodi tehničkog aspekta testa, osjetljiv kao PCR – dakle nije 100 odsto osjetljiv. Ali ima znatan steoen korisnosti u nizu različitih okolnosti ”, rekao je Entoni Fauči, američki naučnik i imunolog, direktor Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti i glavni medicinski savjetnik američkog predsjednika.
Fauči smatra da antigenski testovi u praksi mogu biti od pomoći u zaštiti djece u školskim i fakultetskim kampusima.
Zbog smanjene osjetljivosti i kašnjenja antigenskih testova Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti preporučuju da se testiranje ponovi barem još jednom antigenskim testom, ili još bolje, PCR-om ako je rezultat prvog testa negativan. To posebno važi ako osoba ima simptome bolesti, zaključuje Index.
