Njemačka značajno jača svoju vojsku ulažući stotine milijardi eura u opremu i trupe kako bi bila spremna za odbranu i podršku saveznicima.
Prije desetak godina, kada su se vojnici iz brigade Panzergrenadierbataillon 371 pridružili saveznicima na vojnoj vježbi u Norveškoj, trebalo je da demonstriraju snagu elitnih NATO snaga za brzi odgovor. Umjesto toga, vježba se pretvorila u farsu jer su njemačke trupe, zbog katastrofalne opremljenosti, na svojim oklopnim transporterima umjesto mitraljeza morale da montiraju drške metli obojene u crno.
Taj sramotni incident, koji je Berlin pokušao da zataška, postao je simbol njemačkog zapostavljanja vojske, poznate kao Bundesver. Saveznici su ih smatrali predmetom podsmijeha, ali vremena se mijenjaju, njemački vojni stroj, suočen s ruskom agresijom, ponovo jača i postaje sila na koju treba računati, piše The Telegraph.
Prema radikalnim reformama koje je ove godine sproveo kancelar Fridrih Merc, Berlin je odbacio sva fiskalna ograničenja za odbranu s ciljem da izgradi najmoćniju vojsku u Evropi. To je otvorilo put masovnoj nabavci opreme, tenkova, topništva, borbenih aviona i ratnih brodova, vrijednoj stotine milijardi eura, dok se Bundesver priprema da se suprotstavi prijetnji koju predstavlja Vladimir Putin.
Ukupno, Njemačka je prošle godine na naoružanje potrošila više od 50 milijardi eura, a planovi predviđaju dodatnih 377 milijardi eura. Ovo širenje trebalo bi da ponovo transformiše Njemačku u stub NATO-a, s ogromnim implikacijama po bezbjednost kontinenta. Ključno pitanje ostaje: hoće li to biti dovoljno da se suprotstavi Rusiji?
Ključna uloga na istočnom krilu
U slučaju ruskog napada na istočni dio NATO-a, uloga Njemačke bila bi presudna. Uz trupe već trajno stacionirane u Litvaniji, očekivalo bi se da glavnina Bundesvera brzo krene da podrži saveznike poput Poljske. "Od njih se zaista očekuje da obezbijede većinu kopnenih sposobnosti u kontinentalnoj Evropi", kaže Edward Arnold iz vojnog think tanka Royal United Services Institute (RUSI). "Veliki dio vatrene moći došao bi iz Njemačke i Poljske, kao i iz SAD-a."
Nicholas Drummond, britanski odbrambeni konsultant koji sarađuje s njemačkim vojnim kompanijama, dodaje: "Vjerovatno bi Rusi napali Poljsku, a Poljskoj bi bila potrebna pomoć, i Njemačka bi to obezbijedila. Dakle, potrebna im je sposobnost vođenja manevarskog rata, što znači tenkove, pešadiju, topništvo i avione koji rade koordinisano da istisnu neprijatelja."
Posledice "dividende mira"
Godinama je Njemačka ignorisala NATO ciljeve potrošnje i dopuštala da njene oružane snage propadaju, jer su politički lideri pretpostavljali da su dani oružanih sukoba u Evropi prošlost. Nakon pada Berlinskog zida, vojna potrošnja pala je sa 2,5% na samo 1,4% BDP-a. To je djelimično bilo rezultat duboko ukorenjenog antimilitarizma, kao reakcije na nasljeđe nacizma. Političari su radije ubirali "dividendu mira" i uglavnom izbjegavali sukobe. Rezultat je bio Bundesver u toliko lošem stanju da je bio primoran da "kanibalizuje" opremu da bi barem dio ostao operativan.
Između 1992. i 2013. godine, broj glavnih borbenih tenkova pao je sa 6.684 na samo 323, a flota borbenih aviona smanjila se sa 553 na 205.
Dvostruki šok: Putinov rat i Trampov povratak
Dva politička potresa pokrenula su preokret: ruska invazija na Ukrajinu 2022. i upozorenje Donalda Trampa da Amerika više neće finansirati odbranu Evrope. Putinov napad razbio je iluziju u Berlinu da se s njim može pregovarati. Tadašnji kancelar Olaf Šolc održao je istorijski govor o "zeitenwende" (prekretnici), obećavši "moćan, najsavremeniji Bundesver" i uspostavio poseban fond od 100 milijardi eura za vojsku.
Novi udarac stigao je iz Amerike povratkom Trampa, koji je evropske saveznike nazvao "delinkventima" i naveo Berlin da se zapita: šta ako se više ne može računati na Vašington? To je bio ključni trenutak za novog kancelara Fridriha Merca. Iako atlantista, bio je toliko pogođen Trampovim komentarima da je upozorio da Evropi treba "nezavisnost od SAD-a" i pokrenuo radikalne reforme njemačke ustavne "kočnice duga".
"Nikada nisam mislio da ću morati ovo da kažem", rekao je Merc. "Ali jasno je da su Amerikanci uglavnom ravnodušni prema sudbini Evrope." Promjena ustava, koja je ukinula ograničenja zaduživanja za odbranu, stvorila je ogroman prostor za potrošnju, a Merc je obećao transformaciju Bundesvera u "najjaču konvencionalnu vojsku u Evropi".
Neograničena sredstva za vojsku
Planovi predviđaju potrošnju nevjerovatnih 377 milijardi eura na odbranu do 2029. Većina sredstava biće finansirana zaduživanjem, što Njemačkoj neće predstavljati problem jer njen odnos duga i BDP-a iznosi samo 62%, u poređenju sa 100% u Velikoj Britaniji i Francuskoj.
Za neke će ovo jačanje vojske prizvati uspomene na nacistički ratni stroj, ali Drummond naglašava da su stvari danas potpuno drugačije. "Naravno, neki se pitaju da li treba da brinemo da Njemačka ima vojsku kao 1939. godine. Ali stvari su sada vrlo različite – ovo nije militaristička kultura. Oni to vide kao neophodan čin."
Prema planovima Merca, izdaci za vojsku do 2029. doseći će cilj NATO od 3,5% BDP-a, šest godina prije nego što je to obećala Velika Britanija.
Šta Berlin kupuje?
Leopard 2, glavni borbeni tenk Bundesvera, sada je naručen u 105 novih primjeraka, čime će flota premašiti 400 tenkova. Za poređenje, Velika Britanija ima 213 tenkova.
Samo u 2024. godini, Nemačka je naručila 123 oklopna transportera Boxer, 19 mobilnih protivvazdušnih sistema Skyranger, šest fregata, dvije podmornice i do 1.000 američkih projektila Patriot, u vrijednosti od 58 milijardi eura.
Vraća li se vojni rok?
Još jedan znak ozbiljnosti je povratak obaveznog vojnog roka, ukinutog 2011. godine. Bundesver danas ima oko 185.000 vojnika, a cilj je 260.000, uz 200.000 rezervista. Merc smatra da se to ne može postići samo na dobrovoljnoj bazi, a ankete pokazuju da više od polovine javnosti podržava povratak vojnog roka.
Hoće li sve biti dovoljno?
Ostaje ključno pitanje – da li je njemački napor dovoljan i da li stiže na vrijeme? Izvještaj Kiel Institute pokazuje da ruski vojni stroj može proizvesti ekvivalent cjelokupnih njemačkih zaliha oružja iz 2021. u samo sedam mjeseci. "Sledeći izazov za Njemce je učiniti odvraćanje stvarnim i uvjerljivim u očima Rusije", kaže Arnold.
Drugi stručnjaci kritikuju preveliko ulaganje u skupe, zastarjele sisteme umjesto u dronove i projektile, kao i zavisnost od američke tehnologije. Ipak, za saveznike povratak Njemačke u punu vojnu snagu je izuzetno dobrodošao. "Ideja da će biti mira u naše vrijeme je pomalo zabluda, i zato moramo odvraćati. Zato mislim da Nemci s pravom to čine", zaključuje Drummond.