Građanska inicijativa "Nisam vijernik" izlijepila je na više mjesta u Zagrebu plakate u kojima poručuje da papa Benedikt XVI nije dobrodošao.
Oni navode da Jozef Racinger "nije moralna vertikala niti je zaslužio status uglednika", i da se neki hrvatski građani ne ponose činjenicom da dolazi u Hrvatsku.
"Jozef Racinger, papa Benedikt XVI, osoba je sumnjivog morala koja je direktno i komandno upletena u prikrivanje najvećih seksualnih skandala katoličke crkve u poslednjih nekoliko decenija. Teško je zamisliti teži zločin od silovanja djece, a upravo su takvi gnusni zločini sistematski decenijama prikrivani od strane Kongregacije za nauku vjere, kojoj je na čelu bio upravo Racinger", ističe se u saopštenju Inicijative.
Građanska inicijativa "Nisam vjernik" navodi da "crkva koju vodi (papa) "ima iskrivljene poglede na ljudsku seksualnost, ljudsku polnost i ljudski život uopšte - poglede koji su u oštroj suprotnosti s ljudskim pravima u 21. veku".
"Vatikan je do sada ratifikovao tek šačicu povelja o ljudskim pravima, uključujući onu o pravima djeteta, koju sistematski krši - dok glavninu drugih međunarodnih sporazuma o ljudskim pravima osporava, a u međunarodnim krugovima vrši pritiske na izmjene brojnih zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji, legalizaciji abortusa, pravima homoseksualnih osoba i drugih tekovina čovječnosti 20. i 21. veka", navodi se u saopštenju.
Zagrebačka inicijativa ističe da je položaj Rimokatoličke crkve u Hrvatskoj takav da se ozbiljno dovodi u pitanje odvojenost crkve i države, a da je dio Ustava koji govori o sekularnosti "u praksi mrtvo slovo na papiru".
Papina posjeta Zagrebu najavljena je za 4. i 5. jun, pri čemu će se sastati s državnim vrhom, javnim ličnostima i vjernicima na dva molitvena skupa, s mladima na Trgu bana Jelačića u subotu uveče i s vjernicima na hipodromu u nedjelju.
Najava papine posjete izazvala je kontroverze, dobrim dijelom i zbog troškova koje mediji procjenjuju i do šest miliona evra, dok zagrebački nadbiskup Josip Bozanić smatra da će troškovi biti između 1,6 do 1,8 miliona evra, od čega bi pola platila crkva, a pola država.
(Tanjug)