U Međunarodnom sudu pravde danas će, izlaganjem srpskog pravnog tima, biti nastavljena usmena rasprava u sporu između Srbije i Hrvatske.
Tokom naredne sedmice srpski pravni tim na čelu sa iskusnim pravnikom iz Ministarstva spoljnih poslova Sašom Obradovićem predstaviće dokaze o činjenici da je Hrvatska izvršila genocid na Srbima koji su živjeli na njenoj teritoriji od 1991. do 1995. godine, s akcentom na akciju "Oluja".
Danas će najprije članovi tima Srbije odgovoriti na optužbe koje je Hrvatska tokom prošle sedmice iznijela na početku usmene rasprave, a u nastavku zasjedanja će predstaviti protivtužbu Srbije iz 2010.
Osim opisanih zločina u periodu od 1991. do 1995. u Hrvatskoj, protivtužba predočava istorijski kontekst događaja osvrćući se i na period od 1941-1945. godine, radi lakšeg razumijevanja događaja koji su uslijedili od 1991-1995.godine.
U dokumentu koji je podnijet Međunarodnom sudu pravde su podaci o zločinima počinjenim u Gospiću, Sisku, Pakračkoj poljani, Karlovcu, Osijeku, Paulinom Dvoru, Medačkom džepu, na Maslenici i tokom operacija "Bljesak" i "Oluja".
Pored utvrđivanja da li je počinjen genocid u Hrvatskoj od strane jedne ili druge države u sporu, jedno od pitanja koja će sud utvrđivati na zahtjev Srbije, je pitanje vremenske nadležnosti za odlučivanje.
Naime, Srbija osporava nadležnost suda za odlučivanje o događajima koji su se desili od 1991. do 27. aprila 1992. godine kada je formirana SRJ, a čiji je pravni sukcesor Srbija.
Kada je 2008. godine sud procijenio da je nadležan za odlučivanje u tom sporu on nije riješio pitanje vremenske nadležnosti, jer je ocijenio da je to vezano za sadržinu spora.
Pored Obradovića u ime Srbije, na optužbe iz Hrvatske danas će odgovarati i svjetski stručnjaci za pitanje genocida, kao što je kanadski profesor Vilijem Šabas i profesori Andreas Cimerman, Kristijan Tams iz Njemačke koji će se baviti pitanjima nadležnosti suda.
Britanski advokat Vejn Džordaš i sprski advokat Novak Lukić će se posvetiti ispitivanju svjedoka čije je saslušanje planirano za utorak i srijedu.
Usmena rasprava, koja je počela 3. marta izlaganjem hrvatskog pravnog tima, biće zaključena 1. aprila, pošto će od 20. marta uslijediti druga rudna prezentovanja argumenata sudu oba pravna tima.
To je završnica spora koji je počeo još 1999. godine podnošenjem hrvatske tužbe Međunarodnom sudu pravde protiv Srbije.
Hrvatska, predvođena tadašnjim predsjednikom Franjom Tuđmanom, je 2. jula 1999. godine pokrenula postupak pred MSP protiv tadašnje SRJ zbog navodnog kršenja Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida tokom oružanih sukoba na teritoriji te Republike od 1991. do 1995. godine.
Srbija je odgovorila kontratužbom koja se zasniva na istom činjeničnom i pravnom osnovu na kome je podnijeta hrvatska tužba, odnosno na Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida.
Kako nijedna od strana u sporu nije podnijela odštetni zahtjev prema drugoj državi, sud se tim pitanjem neće ni baviti.
Sud će utvrđivati da li su Hrvatska, odnosno Srbija, kao države prekršile Konvenciju o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, odnosno izvršile genocid na teritoriji Hrvatske u periodu koji je obuhvaćen tužbom i kontratužbom od 1991. do 1995. godine.
Tek ukoliko presudom bude utvrđeno da je postojala odgovornost pojedine države za genocid, moglo bi da se pokrene i pitanje naknade štete.
Konačna presuda, na koju ne postoji pravo žalbe, prema očekivanju stručnjaka, mogla bi da bude javno objavljena do kraja ove ili početkom 2015. godine i biće obavezujuća za obje države.
O tužbi i kontratužbi Hrvatske i Srbije odlučivaće ukupno 17 sudija, 15 stalnih sudija i dvoje ad hoc sudija iz Srbije i Hrvatske.
To su profesor pravnog fakultetau Beogradu Milenko Kreća i profesor Pravnog falukteta u Zagrebu u penziji Budislav Lukas.
Raspravom predsjedava predsjednik MSP-a sudija iz Slovačke Petar Tomka.
Usmenoj raspravi, prethodila je dugogodišnja pisana rasprava koja se odvijala putem podnošenja pisanih podnesaka sudu, kao što su: tužba, odgovor na tužbu, konratužba, odgovor na nju, a sve uz obimnu dokumentaciju na više desetina hiljada stranica.
(Tanjug)