Vatikan namjerava uskoro da prizna vjerodostojnost javljanja Bogorodice u hercegovačkom Međugorju, izvestili su katolički mediji Italije.
![Vatikan će priznati gospu iz Međugorja? Vatikan će priznati gospu iz Međugorja?](https://mondo.me/Picture/14/png/za-vesti.png)
Crkvena komisija, koju je 2010. imenovao Vatikan, na čijem je čelu kardinal Kamilo Ruini nije našla "ništa negativno", već "mnogo pozitivnog materijala".
Ova komisija uskoro predaje svoj izvještaj Kongregaciji za vjeru, koja ga prosljeđuje papi radi odlučivanja o slučaju.
Djeci starijeg uzrasta "javila" se Bogorodica po njihovoj tvrdnji 24. juna 1981. u Međugorju, opština Čitluk. Ovo mjesto svake godine posjeti oko milion vjernika iz cijelog svijeta.
Svakog 25. u mjesecu od tada "Informativni centar Međugorja" objavljuje nove navodne poruke "kraljice mira".
Komisija je razgovarala sa onima koji tvrde da im se Bogorodica ukazala, a razmatrani su i brojni drugi "religijski aspekti".
Pominje se mogućnost da se za Međugorje osnuje posebna biskupija, odvojena od mostarske. Svi dosadašnji mostarski biskupi nisu bili skloni da povjeruju "čudima".
Moguće je i proglašenje Međugorja za "svjetilište", prenosi VIA.
Na pozitivan stav Komisije utiče, smatra se, knjiga Elisabette di Nikolo "Međugorje - nada za svijet", koja je nedavno objavljena.
U njoj se opisuje borba njenog dvogodišnjeg sina Jošue, koji je imao rak u posljednjoj fazi, sa 80 hemoterapija i 17 zračenja, desetak tumora i metastazama u kostima.
Roditelji, koji žive na jugu Italije, sa dječakom su bili u Međugorju, više iz očajanja, nego zbog vjere. Nakon toga, dječak više nije imao bolove, tumori su se znatno smanjili tako da su ih ljekari lako uklonili.
Ljekari, kako piše u knjizi, rekli su da oni nemaju naučno objašnjenje za nagli oporavak dečaka. O ovome je izvještavala i televizija RAI.
Katolička crkva do sada nije bila spremna da prizna Međugorje kao "mjesto javljanja Marije". U tome se oslanjala na stav Biskupske konferencije Jugoslavije iz 1991. To je značilo da je zabranjeno u ime crkve organizovati hodočašća, a svaki odlazak se smatrao "privatnim".
Kardinal Racinger, sadašnji papa, 1998. je demantovao da on kao rukovodilac kongregacije za "čuvanje vjere", i papa Jovan Pavle Drugi, imaju pozitivan stav o Međugorju.
Preduzimane su kaznene disciplinske mjere protiv sveštenika i monaha koji su širili kult ukazanja.
Mesni biskupi Mostara ostajali su uvijek izričiti u negativnom gledištu (Ratko Perić i prije njega Pavao Žanić), govorili su o "trikovima" koji neprestano prate navodni slučaj ukazanja, što je dovodilo do konflikata sa franjevcima koji su aktivni u Međugorju.
(FoNet)