Hrvatska ekspedicija u potrazi za za tijelima alpinista koji su nestali u ledenom odronu na Kavkazu 1974. godine pronašla tri tijela
Potragu su organizovali HGSS i Hrvatski planinarski savez, prenosi Index.hr.
Radi se o dosad najvećoj nesreći hrvatskih alpinista u kojoj su poginuli alpinisti i gorski spasioci: Ante Bedalov, Nenad Čulić, Urso Vrdoljak i Viktor Tabaković. Tijela Ante Bedalova i Urse Vrdoljaka pronađena su na užetu u stijeni Ušbe nakon nesreće, dok su Nenad Čulić i Viktor Tabaković nestali u ledenoj lavini koja je zbog naglog pogoršanja vremena protutnjala stijenom Ušbe.
Na Kavkaz je 13. jula otišla četvoročlana ekspedicija iskusnih gorskih spasilaca. Darko Berljak, Edin Alikalfić, Dražen Pezer i Hrvoje Kamenjarin sinoć su se javili s prvim vijestima. U opsežnoj i temeljitoj potrazi na ledenjaku ispod Križa Ušbe pronašli su tri tijela. Kraj jednog tijela pronađena je i službena značka gorskog spasioca HGSS-a, ali zbog korozije nije moguće utvrditi broj značke. Iz toga se može pretpostaviti da bi barem jedno tijelo moglo da pripada stradalim hrvatskim alpinistima i gorskim spasiocima Nenadu Čuliću i Viktoru Tabakoviću.
"Jesu li konačno pronađeni ostaci oboje naših kolega i prijatelja koji su 24. srpnja 1974., prije 38 godina, smrtno stradali u ledenoj lavini, pokazaće tek DNK analiza. Iako je već i samo lociranje tijela na velikom ledenjaku spektakularni uspjeh, upravo rezultati analize uzoraka tkiva biće presudni za porodicu i sve prijatelje koji svim srcem žele konačni povratak tijela u domovinu", javljaju iz HGSS-a.
Treće tijelo vjerovatno pripada nekom od stradalih alpinista iz nekog drugog vremena.
Naime, Krst Ušbe je vrlo opasan alpinistički uspon u kojem je i prije i nakon nesreće 1974. godine bilo smrtnih stradavanja u lavinama i ledenim odronima. Ovu pretpostavku potvrđuju nešto drugačiji dijelovi alpinističke opreme.
U ovom trenutku ekspedicija je pretražila sve što je bilo vidljivo na ogromnom prostoru lednika. Pred ekspedicijom je problem kako tri tijela spustiti u dolinu po vrlo teškom terenu, posebno niz 600-metarski ledopad na kraju lednika. Hrvatski alpinisti i gorski spasioci vjeruju da će u tome uspjeti.
Stijena Krst Ušbe u kojoj su stradali alpinisti monumentalna je ledom okovana kamena piramida s dva vrha (južni visok 4.700 metara , sjeverni 4.697). Lednik započinje u podnožju stijene i završava velikim ledopadom, nekih 2.400 metara niže od vrha.
Tijela stradalih alpinista dugo vremena su se nalazila u dubokim naslagama snijega i leda u masi velikog lednika, koji se poput spore ledene rijeke kretao od podnožja stijene u kojoj se nesreća dogodila prema svome kraju i završnoj moreni.
Zbog toga su tijela i pronađena znatno dalje od mjesta nesreće i to zahvaljujući činjenici da je površinsko topljenje debelih naslaga leda u nižim visinama otkrilo godinama skrivenu tajnu.
U svih 38 godina nakon nesreće, HGSS i HPS su pratili i provjeravali sve vijesti s Kavkaza pa su na prvi realan trag da bi se moglo raditi o hrvatskim pripadnicima zajednički organizovali ekspediciju.
Prve vjerodostojne tragove otkrio je slučajno češki alpinista koji je prošle godine na području lednika ispod Ušbe slučajno našao određeni broj komada alpinističke opreme na osnovu kojih je zaključio da pripadaju slovenskim alpinistima.
Čeh je nakon što se vratio sa svog putovanja prije desetak mjeseci, fotografije svojih nalaza poslao Gorskoj službi Slovenije. Slovenci su zaključili da ni jedan njihov alpinista nije stradao na tom području te su fotografije proslijedili HGSS-u.
"To je bio dovoljan razlog za pokretanje ekspedicije s jedinim ciljem: organizovati na ledopadu i ledniku veliku akciju kako bi se pronašla tijela naših kolega alpinista i gorskih spasilaca. Uspjeh je neizvjestan, jer se u međuvremenu lednik ubrzano kretao, a tokom prošle zime pale su i nove obilne naslage snijega. U slučaju uspjeha, ključni zadatak je donijeti uzorak DNK u Hrvatsku kako bi se sa sigurnošću identifikovalo o kome se radi", piše čelnik HGSS-a Vinko Prizmić.
Dok se ne izvrši pouzdana identifikacija, zadatak ekspedicije je da spusti tijela u dolinu i pokopa ih na alpinističkom groblju u najbližem naselju Mestija u Gruziji.
Naime, identifikacija je preduslov da Gruzija dozvoli naknadno prenošenje posmrtnih ostataka u domovinu.
Porodice stradalih alpinista, kako piše Index. hr sada ponovo preživljavaju nesrećne događaje, s nadom da će njihovi najbliži nakon gotovo četiri decenije naći svoj mir i biti dostojno sahranjeni.
U ekspediciji na Kavkaz učestvovalo je petnaest alpinista iz više zemalja tadašnje Jugoslavije. Osim poginule četvorice išli su: Tomislav Vračević, Žarko Gostović, Muhamed Šišić, Muhamed Gafić, Ivan Kotnik, Jože Rožič, Stane Klemenc, Marjan Prelog, Silvester Jošt, Velimir Barišić i Vladimir Mesarić.
(MONDO)