Centralna u nizu manifestacija kojim se obilježava 20 godina od početka rata u BiH je performans sa postavljanjem 11.541 crvenih stolica za ubijene
Ideja o postavljanju stolica - koje bi trebalo da ostanu prazne tokom cijelog dana - potekla je od reditelja Harisa Pašovića, koji kaže da su žrtve Sarajeva "najveći pojedinačni gubitak u jednom gradu u Evropi nakon Drugog svjetskog rata".
"Mi smo dužni prema 11.541 našem ubijenom sugrađaninu, ali i prema svjetskoj istoriji, evropskoj civilizaciji da opomenemo na najveći zločin počinjen protiv jednog grada nakon 1945. godine", rekao je Pašović, prenose lokalni mediji.
Podsjećajući na 20. godišnju od početka rata u Sarajevu, Komesarijat za izbeglice (UNHCR) navodi da je četvorogodišnja opsada tog grada bila jedno od najdramatičnijih stradanja nasilnog raspada bivše Jugoslavije, iza kojeg je ostalo "oko 200.000 mrtvih, oko 2,7 miliona izbjeglih". To je, kako se navodi, "najveće izmiještanje ljudi u Evropi od Drugog svjetskog rata naovamo".
I šef Forin ofisa Vilijam Hejg prisjetio se početka opsade Sarajeva. On je na Twitteru, na engleskom i bosanskom jeziku objavio:
"Prije 20 godina, prvi snajperski pucnji otpočeli su opsadu Sarajeva. Danas se prisjećamo više od 100.000 ubijenih."
Okupljanje u Sarajevu za sutra su najavili su i izvještači iz ratnog Sarajeva, koji će doći iz svih krajeva svijeta, a u izlozima duž glavne, Titove ulice biće postavljeni posteri manifestacija održanih tokom četiri ratne godine.
Ratna reporterka Kristian Amanpur je, učestvujući u emisiji "Face to Face" federalne TV BiH izjavila da je, iako sa prethodnim iskustvom u Zalivskom ratu, tokom rata u BiH prvi put čula za etničko čišćenje i prvi put se susrela sa ratom u kojem u kojem su meta bili civili i grad.
Govoreći o Balkanu danas, ona je kazala da pažljivo prati situaciju i da je optimistična zbog procesa evropskih integracija u koje je ušao cijeli region.
Dan grada Sarajeva i, kako se navodi, žrtava rata od 1992. do 1995. godine obilježiće i aktivisti mladih za ljudska prava u BiH okupljanjem na Mostu Suade i Olge - nekadašnjem Vrbanja mostu.
Sarajevska opsada je trajala je 1.425 dana. Počela je tako što je vojska JNA zauzela Međunarodni aerodrom u naselju Ilidža 5. aprila 1992. godine, a završila je zvanično 29. februara 1996. godine, tri mjeseca nakon što je potpisan Dejtonski sporazum.
Za to vrijeme je ubijeno 11.541 građana Sarajeva, među kojima 1.601 dete. Preko 50 hiljada osoba je ranjeno.
Artiljerija Jugoslovenske narodne armije (JNA), koju je kasnije koristila vojska Republike Srpske, bila je postavljena na brda oko Sarajeva. Procjenjuje se da je oko 120 minobacača i 250 tenkova bilo stacionirano na tim brdima, te desetine snajpera, koji su danonoćno grad držali pod opsadom.
Srpskom vojskom je komandovao optuženi za ratne zločine Ratko Mladić, koji se nalazi u haškom sudu.
Sve zgrade u Sarajevu bile su pogođene tenkovskim projektilima, granatama ili snajperskim hicima. Preko 35.000 zgrada je potpuno uništeno, među kojima su bolnice, medijske kuće, kulturni i vjerski objekti, institucije vlasti, kasarne, mostovi i drugi objekti.
O srpskim žrtvama u Sarajevu nema pomena. Od predratnih 160.000 Srba, danas u glavnom gradu BiH živi tek nekih desetak hiljada.
(MONDO/agencije)