Ante Gotovina je 15. aprila nepravosnažno osuđen na 24 godine kao glavnokomandujući u operaciji Oluja provedenoj početkom avgusta 1995. godine.
Žalbeno vijeće Haškog suda odbilo zahtjev 12 vojnih i pravnih stručnjaka iz zapadnih zemalja za statusom prijatelja suda u predmetu hrvatskih generala Ante Gotovina i Mladena Markača.
"Žalbeno vijeće nije se uvjerilo da bi mu akt pomogao u pitanjima koja su predmet žalbenog postupka i zato odbija da odobri predloženi zahtjev", navodi se u odluci koju je potpisao predsjednik vijeća Teodor Meron, a saopštio Haški tribunal.
Žalbeno vijeće naglasilo je da se predloženi zahtjev bavi brojnim činjeničnim pitanjima i pruža interpretacije dokaza, kao i da akt ima u dodatku iste materijale koje odbrana Gotovine pokušava da uvede kao nove dokaze u žalbenom dijelu postupka.
Sudije upozoravaju da podnesak kojim se traži status prijatelja suda ne može služiti kao sredstvo uvođenja novih dokaza.
Kao nedostatak zahtjeva, vijeće je navelo i da nisu navedene veze dvojice od 12 stručnjaka s Gotovininom odbranom, iako je to trebalo obavezno da učine.
Radi se o Džefriju Kornu koji je bio ekspertni svjedok Gotovinine odbrane i Eriku Talbotu Jensenu, koji je stručni savjetnik Gotovinine odbrane.
Zbog toga je vijeće zaključilo da to postavlja dodatne razloge za zabrinutost oko objektivnosti predloženog akta.
Dvanaestorica vojnih i pravnih stručnjaka u zahtjevu podnetom 13. januara ponudila su Žalbenom vijeću svoje viđenje zaključaka prvostepene presude hrvatskim generalima o nezakonitom korištenju artiljerije tokom Oluje.
Ante Gotovina i Mladen Markač 15. aprila 2011. proglašeni su krivim za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio da se za vrijeme i nakon Oluje istjera srpsko stanovništvo iz Krajine.
Po zaključcima prvostepene presude progon je prvih dana Oluje počinjen neselektivnim artiljerijskim gađanjem.
Od važnijih odluka koje još treba da donese Žalbeno vijeće do održavanja žalbene rasprave, koja je kalendarom suda predviđena za mart, jeste odluka o zahtjevu za uvođenjem novih dokaza koje je 4. novembra 2011. podnijela odbrana Gotovine.
U zahtjevu se traži da se uvede 25 novih dokaza, među kojima su i zapisnici sjednica Vrhovnog savjeta odbrane koje su se održavale u Beogradu za vrijeme Oluje, američka diplomatska bilješka objavljena preko VikiLiksa i stručni izvještaji trojice američkih oficira o upotrebi artiljerije.
Ti dokazi se tiču okolnosti odlaska srpskih civila prije, za vrijeme i nakon Oluje, karaktera artiljerijskih napada Hrvatske vojske u Oluji i Gotovininih ovlašćenja u vezi s javnim nastupima.
Izricanje pravosnažne presude, prema kalendaru rada suda koji je krajem prošle godine objavio predsjednik suda, planirano je za avgust 2013. godine.
Gotovina je 15. aprila nepravosnažno osuđen na 24 godine kao glavnokomandujući u operaciji Oluja provedenoj početkom avgusta 1995. godine.
Na 18 godina osuđen je Markač kao komandant policijskih snaga koje su označene kao počinioci brojnih zločina nakon Oluje, dok je general Ivan Čermak, koji je bio upravnik Knina nakon Oluje, oslobođen krivnje, a tužilaštvo se nije žalilo na tu odluku.
(Tanjug)