"Priština šalje jasne signale da bi pristala na podelu Kosova", rekao je saradnik berlinskog Instituta za međunarodne odnose Dušan Reljić.
On je u intervjuu za "Dojče vele" ukazao da u rukovodstvu Srbije već duže vrijeme pokušava da trampi priznanje Kosova za teritoriju, koja bi podrazumijevala da sjeverni dio Kosova ostane u Srbiji. Prema njegovom mišljenju, takvo rješenje mogle bi da prihvate i prištinske vlasti.
"Moj utisak, s druge strane, jeste da su iz Prištine u novije vrijeme došli prilično jasni signali da bi i sadašnja vlada Kosova, albansko rukovodstvo na Kosovu, prihvatilo takvu varijantu", rekao je Reljić.
Kao signale koji ukazuju na takvu mogućnost, Reljić navodi da je bivši koordinator Pakta za stabilnost Jugoistočne Evrope Erhard Buzek u nekoliko intervjua ukazao na podjelu Kosova kao najracionalnije rješenje.
"Poznavajući dobro Erharda Buseka, znam da je to jedan iskusan i odmjeren političar koji tako nešto ne bi rekao, a da prije toga nije, bar jedan dio političkih snaga u Prištini, pustio jedan takav probni balon", dodaje Reljić.
Drugi takav pokazatelj je, kako je naveo, nedavna izjava kalifornijskog republikanskog kongresmena Dejna Rorbahera, poznatog po tome da je duži niz godina bio veoma naklonjen albanskoj strani.
Rorbaher u komentaru u "Vol strit džurnalu", a zatim ponovo i kroz uvodnik tih novina ponavlja tezu da bi podjela Kosova bilo najjednostavnije rješenje koje bi donijelo dugoročnu stabilnost, podsjeća Reljić.
"Ja to takođe smatram i mislim, mjereno u troškovima međunarodne zajednice, znači održavanju prisustva vojnih trupa, u političkom posredovanju, u mogućim konfliktima koji mogu da se prespu, preliju sa Kosova na okolne regione, u svemu tome, da je ta varijanta podjele Kosova ona koja najmanje košta i međunarodnu zajednicu i umiješane strane", dodao je on.
Na pitanje kako bi podjela Kosova uticala na ostale zemlje u regionu, Reljić kaže da bi, kada je u pitanju BiH, takav uticaj bio minimalan jer su Beograd i Zagreb odavno stavili do znanja da priznaju BiH kao državu i da njenu teritorijalnu cjelovitost ne žele da ugrožavaju.
Reljić naglašava da veća opasnost postoji kad je u pitanju Makedonija i podsjeća da sva istraživanja koje Galup monitor sprovodi godinama pokazuju da više od 80 odsto kosovskih Albanaca, oko 70 odsto makedonskih Albanaca i oko 55 odsto Albanaca u Albaniji želi stvaranje jedinstvene albanske države.
On dodaje da težnja za stvaranjem jedinstvene države postoji i kod velikog dijela političke elite Albanaca zbog čega treba očekivati da će se u narednih pet do 10 godina to u nekom obliku preliti u realnost "uprkos tome što u međunarodnoj zajednici, posebno na Zapadu, postoje veliki strahovi od posljedica koje bi to moglo da izazove".
Na konstantaciju da je stav njemačke kancelarke Angele Merkel da nema daljih podjela i pitanje da li vjeruje da se to može promeniti, Reljić podsjeća da su i ranije bili takvi stavovi Zapada kad je u pitanju bila cjelovitost SFRJ, zatim BiH, pa Srbije, ali da se taj stav promijenio onda kad se promijenilo stanje na terenu.
Upitan šta se može desiti ukoliko međunarodna zajednica i kosovske institucije ne prihvate podjelu, Reljić ocenjuje da ni za Albance, ni za Srbe ni za spoljne faktore ne bi bilo dobro da taj konflikt vječno traje.
"Ne postoji međunarodna zajednica. Postoji Evropska unija podijeljena na 22 prema pet, postoji Zapad, vodeća uloga SAD, postoji veto Rusije u Savjetu bezbjednosti. Sve su to činjenice koje pokazuju da je konflikt oko sjevera Kosova, jer zapravo je to sada konflikt, da on može i vječito da traje i da rešenja mogu da budu nasilna", rekao je Reljić.
On nije isključio mogućnost da neko na Zapadu odluči da vojnim sredstvima slomi otpor Srba na sjeveru Kosova, ali navodi da bi to bilo pogubno kako za te ljude na terenu tako i za neke zapadne vrijednosti koje podrazumijevaju rješavanje sporova mirnim putem.
"Svi imaju interes da što prije izađu iz tog ćorsokaka u koji je sada zapala situacija na Kosovu. Iako Albanci nisu željeli da žive u državi Srbiji, bez obzira - ako je ona bila u jednom trenutku represivna država za vrijeme Miloševića ili demokratska država poslije pada Miloševića, tako ja mislim da se dugoročno ne može zahtijevati ni od Srba na Kosovu da prihvate tuđu državu", navodi Reljić za "Dojče vele".
(MONDO)