Poslednji odbegli haški optuženik Goran Hadžić je uhapšen u Krušedolu.
Predsednik Srbije tim povodom održaće vanrednu konferenciju za štampu. Hadžić se skrivao sedam godina.
Kako javlja RTS tim povodom je za 11 sati najavljena konferencija za novinare predsjednika Borisa Tadića.
Prema nepotvrđenim informacijama Hadžić je uhapšen jutros u blizini sela Krušedol na Fruškoj Gori.
Nakon hapšenja Hadžić je prebačan u pritvor u Beogradu.
U blizini Krušedola je i istoimeni manastir, kao i jedan objekat vojske Srbije.
Mediji su još u ponedeljak, 18. jula, spekulisali da je Hadžić uhapšen na tom mestu, ali su tada zvaničnici to demantovali.
Haški tribunal optužio Gorana Hadžića 2004. godine za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. Optužen je da je kao predsjednik Srpske autonomne oblasti Slavonija, Baranja i zapadni Srem, i kasnije kao predsjednik Republike Srpske Krajine, učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu, kao saizvršilac tokom oružanih sukoba u Republici Hrvatskoj.
Među slučajevima ratnih zločina, koji su navedeni u optužnici je ubistvo 264 hrvatska ratna zarobljenika u novembru 1991. godine.
Prema navodima haške optužnice, hrvatski zarobljenici su odvedeni iz bolnice u Vukovaru i strijeljani na poljoprivrednom dobru „Ovčara", oko pet kilometara južno od grada. U optužnici je detaljno opisan događaj od 18. oktobra 1991. godine, kada su snage pod Hadžićevom komandom, pripadnici paravojne jedinice „Dušan Silni" i srpskih trupa, prisilili 50 hrvatskih zarobljenika da uđu u minsko polje u okolini sela Lovas, oko 20 kilometara jugozapadno od Vukovara. U eksplozijama mina i u pucnjavi poginuo je 21 zarobljenik.
Optužnica protiv Hadžića, koju je potpisala tadašnja glavna tužiteljka Karla del Ponte, predata je zajedno s nalogom za hapšenje, srpskim vlastima 13. jula 2004. godine. Traženo je da optuženik bude uhapšen u roku od 72 časa.
Goran Hadžić pobjegao je 17 sati prije nego što je srpsko pravosuđe zatražilo od policije da ga uhapsi. Hadžić je, koji je u to vrijeme živeo u vili u Novom Sadu, otišao je iz svog doma noseći veliku torbu i nestao.
Rođen je 17. septembra 1958. u opštini Vinkovci u Hrvatskoj.
Prije sukoba u Hrvatskoj radio kao magacioner „Vupikovog" pogona u Pačetinu, u Vukovaru. U martu 1991. godine bio je predsjednik Opštinskog odbora Vukovara, član Glavnog odbora i Izvršnog odbora Srpske demokratske stranke.
Nakon što je Hrvatska, 25. juna 1991. godine, proglasila nezavisnost, Hadžić je imenovan za predsjednika vlade samoproglašene Srpske autonomne oblasti Slavonije, Baranje i zapadnog Srema.
Za predsjednika Republike Srpske Krajine izabran je 26. februara 1992. godine, a na toj funkciji ostao je do decembra 1993. godine.
(MONDO)