Kazne za nasilnike i dalje blage

Zbog toga se, kako su naveli, nije slala dovoljno jasna poruka države o primjeni politike nulte tolerancije na nasilje.

Oni su podsjetili da je resorno ministarstvo oformilo radnu grupu za pripremu izmjena i dopuna Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.

Zaštitnik smatra da se zbog evidentne učestalosti nasilja, toj negativnoj društvenoj pojavi mora posvetiti posebna pažnja.

"Nije dovoljna izmjena zakonodavnog okvira, već i efikasna primjena propisa, snažnija koordinacija organa i službi koji postupaju u slučajevima nasilja, te kaznena politika koja pored zaštitnih mjera, praktikuje proporcionalne i odvraćajuće sankcije za počinioce nasilja“, saopšteno je iz kabineta Zaštitnika agenciji MINA.

Kako su pojasnili, takve izmjene mogle bi pretpostavljati i izmjene u organizaciji pravosuđa, a kao primjer dobre prakse navodi se španski model sudova za rodno zasnovano nasilje koji su za žrtve dostupni 24 sata i mogu izreći potrebnu mjeru odnosno kaznu.

Zaštitnik, koji postupa u predmetima rodno zasnovanog nasilja, se za potrebe Izvještaja o zaštiti od diskriminacije za period od 1. januara do 31. jula, obratio i nadležnim državnim organima za podatke u prošloj godini.

Prema podacima, sudovi za prekršaje su do 30. juna u radu imali 1.759 predmeta, dok je u za isti period prethodne godine bilo 1.117 predmeta.

Iz Kancelarije Ombudsmana su objasnili da su premdeti okonočano tako što je izrečena 261 novčana kazna, 67 kazni zatvora, 104 uslovne osude, 50 opomena, šest vaspitnih mjera, u šest predmeta je odbačen zahtjev, u 23 obustavljen postupak, u 169 je donijeta oslobađajuća odluka, dok su 22 predmeta riješena na drugi način.

Sudovi za prekršaje su izrekli 213 zaštitnih mjera- 37 udaljenje iz stana ili drugog prostora za stanovanje, 77 zabrana približavanja, 73 zabrana uznemiravanja i uhođenja, osam obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, 26 obavezno psihijatrijsko liječenje, šest obavezno liječenje u zdravstvenoj ustanovi, dva obavezno liječenje na slobodi i 18 liječenje od zavisnosti.

U 708 završenih predmeta postupci su vođeni protiv 847 nasilnika, od čega protiv 834 punoljetnih i 13 maloljetnih osoba, a po polnoj strukturi bilo je 680 muškaraca i 154 žene.

Uprava policije je na teritoriji Crne Gore za prvih šest mjeseci prošle godine registrovala 110 krivičnih djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici i 20 krivičnih djela koja se dovode u vezi sa nasiljem u porodici, a kvalifikovana su drugačije (teško ubistvo, ubistvo u pokušaju, laka tjelesna povreda, ugrožavanje sigurnosti, proganjanje…).

Za ta krivična djela podnijeto je 126 krivičnih prijava, a počinio ih je 131 izvršilac, od kojih je 112 muškog pola (jedan maloljetnik) i 19 ženskog pola (jedna maloljetnica).

Prema podacima, 139 osoba su bile žrtve izvršenih krivičnih djela nasilja u porodici, i to 52 muškog i 87 ženskog pola, dok su od ukupnog broja žrtava 24 maloljetne osobe.

Uprava policije je u navedenom periodu podnijela nadležnom organu za prekršaje 700 prekršajnih prijava zbog izvršenih 768 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.

Detaljne statističke podatke o slučajevima rodno zasnovanog nasilja Zaštitniku je uputila i nevladina organizacija „SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić“ iz kojih proizilazi da su u periodu od januara do juna bila 43 korisnika skloništa od čega 17 žena i 26 djece.

U tom periodu ostvareno je 2.602 noćenja, odnosno prosječno 61 noćenje po osobi, dok je na dnevnom nivou bilo 14 osoba.

Od 17 žena koje su boravile u SOS skloništu njih šest se vratilo u situaciju nasilja što znači da je njih skoro 65 odsto izašlo iz situacije nasilja. Takođe, od 17 žena smještenih u SOS skloništu njih četiri su u istom boravile i ranije zbog rodno zasnovanog nasilja.

Nacionalnoj SOS liniji za žrtve nasilja u porodici obratilo se 185 žena za pomoć od čega 167 su bile osobe koje su prijavile rodno zasnovano nasilje, 15 je prijavilo nasilje nad djecom, dok su tri osobe su prijavile nasilje nad muskarcima.

U istom periodu bilo je 1.690 upućenih poziva, a 2.098 pruženih usluga.