Od Ane Đukanović predloženo je da se, između ostalog, zatraže informacije o postojanju ugovora sa američkom kompanijom „Sigma Inter Corp“, koji se odnosio na pružanje konsultantskih usluga, kao i o izvještajima o tim uslugama.
Viši sud u Podgorici još čeka da Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore (ZIPI) dostavi adrese osoba čije je saslušanje predloženo u slučaju „Telekom“. Iz Kancelarije Zaštitnika, kojom rukovodi Bojana Ćirović, saopšteno je da te podatke još nijesu dobili od Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
Iz odgovora institucija koje su „Vijesti“ dobile proizlazi da bi među osobama koje bi trebalo da budu saslušane mogli biti bivši predsjednik države Milo Đukanović i njegova sestra Ana Đukanović, ali i još nekoliko osoba obuhvaćenih krivičnom prijavom koju je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) podnijela 2019. godine.
MANS je tada krivičnom prijavom obuhvatio Đukanoviće i više drugih osoba, sumnjičeći ih za zloupotrebu položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije u vezi sa privatizacijom nekada državnog telekomunikacionog giganta „Telekom“.
Iz Višeg suda u Podgorici „Vijestima“ je saopšteno da je Zaštitnik 13. avgusta 2026. godine precizirao svoj predlog za sprovođenje određenih dokaznih radnji, među kojima je i saslušanje više osoba.
„Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore dana 13. 8. 2026. godine, precizirao je predlog za preduzimanje određenih dokaznih radnji, a kojim je između ostalog predloženo saslušanje više lica, čija imena ovim putem (zbog zaštite interesa postupka) nećemo navoditi. Međutim, u navedenom predlogu, nijesu navedeni bliži podaci, odnosno adrese lica čije je saslušanje predloženo, a zbog čega je ovaj sud dopisom od 14. 8. 2026. godine (koje je Zaštitniku dostavljeno 24. 8. 2026), tražio dostavljanje njihovih adresa. Po navedenom dopisu, Zašitnik imovinsko-pravnih interesa još uvijek nije postupio”, odgovoreno je „Vijestima“ iz podgoričkog Višeg suda.
Iz Kancelarije Zaštitnika potvrđeno je da je sud od njih tražio adrese osoba koje su predložili za saslušanje pred sudijom za istragu.
„U pitanju su lica koja su obuhvaćena rješenjem o odbacivanju krivične prijave podnesene od strane NVO MANS u vezi sa aferom ‘Telekom’. Takođe, Zaštitnik je zatražio adrese tih lica od MUP-a, a do danas MUP nije odgovorio”, precizirano je u odgovorima iz te institucije.
Prema ranijem predlogu koji je podnijela Ćirović, osim Mila i Ane Đukanović, pred sudijom za istragu trebalo bi da budu saslušani i bivši predstavnik „Telekoma“ Oleg Obradović, Veselin Barović iz „Eurofonda“, Damjan Hosta iz kompanije „Monte Adria“, kao i Tomaš Morvai iz „Mađar Telekoma“.
Crnogorski Telekom, tada državna kompanija, prodat je 2005. godine „Mađar telekomu“ za 114 miliona eura. Od tog iznosa tri miliona eura bila su namijenjena za dotaciju otkupa akcija manjinskih akcionara.
Američka ambasada u Podgorici saopštila je u martu 2014. godine da je Komisija za hartije od vrijednosti i berzu SAD (SEC) došla do dokaza o podmićivanju u Crnoj Gori u vezi sa privatizacijom Telekoma. Tužilaštvo je u aprilu 2015. godine dobilo dokumentaciju iz SAD, dok su specijalni tužioci od 2015. do početka 2019. godine objašnjavali da se čeka prevod dostavljenih dokumenata.
MANS-ovu krivičnu prijavu specijalni tužioci razmatrali su sedam godina, da bi u ljeto 2025. godine zaključili da je nastupila apsolutna zastara. Takav stav potvrdilo je i Vrhovno državno tužilaštvo u septembru 2025. godine, odlučujući po žalbama MANS-a i države.
Vlada je početkom oktobra prošle godine zadužila Kancelariju Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa da, u ime države, preduzme krivično gonjenje u svojstvu supsidijarnog tužioca. Ipak, sudija za istragu tada je odbio predlog da, na osnovu Zakonika o krivičnom postupku, sprovede dokazne radnje i sasluša osobe povezane sa slučajem „Telekom“.
Ćirović je u oktobru od istražnog sudije tražila da ispita Mila Đukanovića o njegovom postupanju u svojstvu premijera tokom pripreme tenderskog postupka za prodaju akcijskog kapitala Telekoma, odluci o prihvatanju ponude „Mađar Telekoma“, odluci tadašnje Vlade o isplati kontribucije svim manjinskim akcionarima, kao i o izvještaju komisije tadašnjeg Savjeta za privatizaciju o rezultatima tendera.
Od Ane Đukanović predloženo je da se, između ostalog, zatraže informacije o postojanju ugovora sa američkom kompanijom „Sigma Inter Corp“, koji se odnosio na pružanje konsultantskih usluga, kao i o izvještajima o tim uslugama.
Krivično vanpretresno vijeće Višeg suda u maju je naložilo sudiji za istragu da ponovo razmotri predlog Ćirović i sasluša aktere privatizacije nekadašnjeg Crnogorskog telekoma. Vijeće je pritom ocijenilo da za krivično djelo primanja mita nije nastupila apsolutna zastara.
Nakon takvog stava suda očekivalo se ponovno uključivanje tužilaštva u predmet, ali je Vrhovno državno tužilaštvo Vrhovnom sudu podnijelo zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv odluke Višeg suda. Vrhovni sud je taj zahtjev odbio.
Iz institucije kojom rukovodi Milorad Marković novinarka je u junu upućena da odgovore o predmetu „Telekom“ potraži od Specijalnog državnog tužilaštva.
Međutim, iz Specijalnog državnog tužilaštva do sada nije odgovoreno da li i dalje zastupaju stav da je predmet „Telekom“ zastario, niti da li nakon odluka Višeg i Vrhovnog suda planiraju da ispitaju navode o mogućem krivičnom djelu primanja mita tokom privatizacije te kompanije.
Bez odgovora je ostalo i pitanje da li je izviđaj u predmetu koji je Specijalno državno tužilaštvo prije više godina formiralo po službenoj dužnosti u vezi sa privatizacijom Telekoma ikada okončan i, ukoliko jeste, na koji način.