Uoči svake Noći vještica u našoj zemlji se debatuje oko toga da li bi praznik trebalo da se praznuje kod nas ili ne.
Jedni govore da je isti taj dan i Sveti Luka, dok drugi brane "Noć vještica" ističući ga kao povod za kostimiranje i zabavu. Ipak, da li zaista možemo biti istinski vjernici, a da obilježavamo i Noć vještica?
Noć vještica se iz godine u godinu sve masovnije obilježava u našim krajevima, a rasprava na ovu temu vodi se već duže vrijeme. Sredinom oktobra počinju uveliko da se dijele na društvenim mrežama ideje za kostime, recepti za kolače, a često su i supermarketi opremljeni asortimanom za ovaj zapadnjački praznik. Pored zabave koju donosi, postavlja se pitanje koliko ljudi zapravo znaju šta praznuju.
"Kod nas je prisutna zapadna kulturna okupacija. Noć vještica nije u skladu sa tradicijom i vjerom balkanskog naroda i Evrope. To je običaj novijeg datuma i čak nema ni veze sa paganskim, iako se tako priča. Noć vještica je malo bizarna jer slavi smrt. Razumijem da ljudi vole da se okupe i druže, ali nije normalno slaviti nešto što je neprilično i sa satanističkim motivima", navodi vjerski analitičar Željko Injac.
Ај пустите људе да се зезају. Нико не слави Ноћ вештица, него је фора у маскенбалима.
— Господин Муцко (@MarkoMucko)October 29, 2021
Ви ћете да одређујете ко је прави Србин, ко није?https://t.co/YJ8rs138Dd
Naime, ovaj praznik vodi porijeklo još od antičke keltske svetkovine kada se vjerovalo da se duhovi mrtvih vraćaju na zemlju da prave probleme i uništavaju usjeve zbog čega se gradila ogromna lomača na kojoj su stanovnici žrtvovali usjeve i životinje keltskim božanstvima.
"Obično oni koji praznuju Noć vještica i nisu vjernici, pa samim tim ne uništavaju ništa, ali postaju dio tuđeg identiteta koji može predstavljati problem", dodaje Injac i dodaje da malo ko zna da su i kod nas postojali običaji maskiranja, stariji od modernog praznika Noć vještica.
"Na primer mi imamo običaj "mačkare". Nasleđen je iz paganizma, ali je hrišćanizovan. Uoči velikih postova ljudi su se oblačili u maske, ali sve više iščezavaju takvi običaji", navodi Injac.
MNOGI SLAVE SVETOG LUKU
Isti dan kod nas se obilježava i Sveti Luka, jedan od velikih hrišćanskih praznika.
"To je prije svega krsa slava. Sveti Luka bio je apostol i jedan od četvorice jevanđelista. Pravoslavne porodice uzele su ovog sveca za slavu još iz vremena Svetog Save. To je tradicija koju rijetko koji narod ima i to čini pravoslavlje jedinstvenim. Takođe na taj dan obilježava se i Sveti Petar Cetinjski zbog čega je ovaj dan u kalendaru obilježen crvenim slovom", pojašnjava analitičar i dodaje da neko ko je iskren hrišćanin, ne može da slavi Noć vještica.
"Jedno drugo isključuju. Kao što ni dan ni noć ne mogu ići zajedno. Ne može se reći da se obilježava iz zabave. Ili obilježavaš ili ne", zaključuje Injac.
Ne mogu više nije Noć veštica, nego Sveti Luka. Sve može da bude kad nisi ograničen kao terasa. Jedno ne isključuje drugo. Prvo je zabava, drugo nečija krsna slava.
— Nac (@NacRHCP)October 29, 2021
Vjerski analitičar Draško Đenović ističe da mi svaki sadržaj koji nam se nudi uzimamo nekritički. Kako kaže, obično mladi slave Noć vještica, koji i nisu vezani za crkvu. S druge strane ni crkva se nije približila da objasni zašto to ne treba da se slavi.
Đenović, ipak, ne vidi problem u maskenbalima kao takvim, već u njegovom značenju za Noć vještica.
"Maskenbal kao maskenbal nije sporan jer je on prisutan i kroz naše stare običaje, ali je problem u poimanju maskenbala u okviru Noći vještica", istakao je on.