I stručnjaci beogradskog “Energoprojekt hidroinženjeringa” nakon višemjesečne analize zaključili su da je vodoizvorište Bolje sestre ugroženo dugogodišnjom nekontrolisanim izvlačenjem pijeska i šljunka iz korita Morače, pišu Vijesti.
Tako su potvrđene ranije tvrdnje ekoloških aktivsta, ali i predstavnika više državnih institucija, a prije svega Regionalnog vodovoda, koji vodom sa izvorišta snabdijeva Crnogorsko primorje, navode Vijesti.
Direktor Regionalnog vodovoda Goran Jevrić uvjerava da će, uprkos svemu, snabdijevanje primorja vodom biti uredno.
“Naravno, treba imati u vidu i da postoji mogućnost da dođe do značajnijih nepredviđenih poremećaja u hidrološkim uslovima, posebno u dijelu koji je vezan za devastirano korito rijeke Morače”, kazao je Jevrić za CIN-CG.
Kako bi se i ovaj rizik ublažio, Regionalni vodovod je, prema njegovim riječima, pokrenuo istražne i testne radnje da bi se određenim tehničkim intervencijama i za ovu sezonu obezbijedile potrebne količine, naglašavaju Vijesti.
Zbog drastičnog trenda pada izdašnosti od 80 odsto, direktor Uprave za vode (UzV) Damir Gutić obustavio je u decembru radove na regulaciji Morače, ocjenjuju Vijesti.
Ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović kazao je krajem marta u parlamentu da je sa mještanima Grbavaca obišao rijeku i da su “uočili da se na više lokaliteta vrši eksploatacija šljunka iz Morače i pored aktuelne zabrane”.
“Uočeno je da se koritko rijeke Morače produbilo više od pet metara i proširilo više puta u dijelu koje je najbliže vodoizvorištu Bolje sestre”, kazao je on poslanicima.
Iz njegovog Ministarstva rekli su za CIN-CG da u ovom trenutku ne postoji nijedna dozvola ili saglasnost UzV koja bi dozvoljavala ulazak u korito i da se svaki upad “smatra nelegalnim”, ističu Vijesti.
Iz korita donjeg toka Morače u Skadarsko jezero, prema podacima do kojih je ranije došao CIN-CG, kroz koncesione radove regulacije toka ranije je izvađeno više od 100.000 kubika šljunka. Koncesije je imala kompanija “Bemaks”, a ranije i “Cijevna komerc” i “Beton gradnja”.
Prema računici CIN-CG-a na osnovu podataka dobijenih od “Bemaksa”, iz korita rijeke izvadili su najmanje 52 hiljade kubika.
Iz “Cijevne” su kazali za CIN-CG da su izvadili oko 68.000 metara kubnih, dok iz “Beton Montenegra” nisu tada odgovorili na pitanja.
Govoreći o problemu nelegalne eksploatacije, iz Ministarstva su rekli za CIN-CG da “se u većini slučajeva radi o eksploataciji materijala sa zemljišta koje je van korita i koje se ne vodi kao vodno”.
Kako do 1.100 litara u sekundi
Ocjenjujući da “povratak u stanje prije 2020. godine nije moguće predvidjeti, a vjerovatno ni ostvariti u potpunosti”, stručnjaci beogradske kompanije su u analizi koju je CIN-CG dobio po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama za uredno snabdijevanje crnogorskog primorja predložili da se postojećem izvorištu doda voda iz obližnjih vrela, od kojih predlažu Kaluđerovo oko i Crno oko, naglašavaju Vijesti.
Direktor Regionalnog vodovoda kazao je za CIN-CG da istražni radovi potrebni za izbor nekog izvorišta za potrebe javnog vodosnabdijevanja zahtijevaju sveobuhvatna i ozbiljna istraživanja, a samim tim i značajno vrijeme kako bi se donijela ispravna odluka.
Ne treba zanemariti, kaže on, ni zakonsku regulativu koju je neophodno sprovesti kroz kompleksne administrativne procedure jer je dodatno riječ i o pitanjima koja su od izuzetnog značaja za zaštitu zdravlja građana.
“Ovo je upravo razlog zašto je u okviru predmetne studije poseban akcenat dat na traženju kratkoročnog rješenja kojim bi se za period dvije do tri godine obezbijedile dovoljne količine vode za uredno i održivo vodosnabdijavanje Crnogorskog primorja… Ishitrene odluke po predmetnom pitanju bi mogle donijeti više štete nego koristi”, kazao je Jevrić.
Kapacitet vodovoda je 1.100 llitara u sekundi, a rezultati analiza koje su izvršene u okviru ovog projekta ukazuju da trenutno raspoložive vode izvorišta Bolje sestre u minimumu iznose od 700-800 litara u sekundi.
U analizi se navodi da samo izvorište Bolje sestre nije razmatrano kao dodatni izvor vode iz više razloga, među kojima je i taj da postoji realna mogućnost da bi se crpljenjem potrebnlh količina uticalo na izdašnost, moguće gubljenje prirodnog izvora, a da se pri tom ne dobije tražena količina.
Kako Vijesti navode, U dokumentu se navodi da nije poznata minimalna izdašnost Kaluđerovog oka, odnosno maksimalna količina raspoloživa za eksploataciju u uslovima hidrološkog minimuma.
Kao prednosti navode se veći uticaj podzemnih voda i zaštita kvaliteta vode od uticaja Malog blata, a kao mana da je transport vode duži i složeniji, uz nepredvidive probleme eksproprijacije i korišćenja privatnog zemljišta.
Crno oko je vrelo kome takođe nije poznata izdašnost, a tehničke teškoće su takve da će ih biti teško i utvrditi.
Tehničko rješenje zahvatanja sa usisom pumpe neposredno iznad glavnog izvora obezbjeđuje crpljenje prioritetno podzemne vode, pišu Vijesti.
Kao prednosti navode se neograničena količina voda za eksploataciju i relativno mala dužina transporta do postrojenja i manji problem eksproprijacije.
U mane su ubrojani vjerovatno veći troškovi zahvata i građevinskih radova zbog uslova na terenu, ali i neizvjesnost kvaliteta vode zbog uticaja miješanja sa vodom Malog blata.
“Kroz uporednu analizu predloženih izvora za vodosnabdjevanje, Crno oko ima malu prednost prije svega zbog toga što je relativno lako bez dodatnih intervencija obezbijediti punu potrebnu količinu vode za vodosnabdijevanje”, ocijenjeno je u analizi.
Radi pronalaženja optimalnog rješenja i balansa između potrebnog kvantiteta i što je moguće boljeg kvalieta, predložene su dvije varijante eksploatacije. Prva podrazumijeva zahvatanje raspoloživih količina Kaluđerovog oka, pod uslovom da one budu dokazane, i uključenje Crnog oka kada uslovi potrebe za vodom to zahtijevaju.
Druga varijanta predviđa eksploataciju samo Crnog oka, kao dodatak postojećim količinama na izvorištu Bolje sestre, zaključuju Vijesti.