Građanska inicijativa "Sačuvajmo Sinjajevinu" i Ekološki pokret Ozon organizovali su, uz učešće predstavnika međunarodnih ekoloških NVO, konferenciju na kojoj su predstavljene izjave podrške više od osamdeset organizacija povodom zaštite Sinjajevine
Konferencijom je moderirao Milan Sekulović, predstavnik Građanske inicijative "Sačuvajmo Sinjajevinu", koji je predstavio zahtijeve grupe od 83 nevladine organizacije iz Crne Gore, regiona i svijeta predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću, kao i budućem premijeru, ministru odbrane, predsjedniku Skupštine i Vlade Crne Gore da odmah zaustave razvoj vojnog poligona na Sinjajevini, te insistiraju da se to područje ostavi na raspolaganje stočarima za razvoj poljoprivrede i turizma.
On je istakao da je pitanje očuvanja Sinjajevine pitanje poštovanja zaštite ljudskih prava.
Kako je naglasio, GI Sačuvajmo Sinjajevinu ostaje dosljedna u zahtjevu da se poništi odluka o proglašavanju Sinjajevine za vojni poligon, te istrajava u namjeri da se to područje proglasi za regionalni park prirode u kojem se razvijaju poljoprivreda i turizam.
Organizacije koje se solidarišu sa tradicionalnom zajednicom na Sinjajevini izrazile su najveću zabrinutost zbog militarizacije područja, čime se u rizik dovodi čak 250 porodica koje bi mogle da izgube sredstva za život, jer će izgubiti prava na pašnjake i poljoprivredna zemljišta.
Podsjećaju da je Sinjajevina dio UNESCO rezervata biosfere rijeke Tare i graniči s nacionalnim parkom Durmitor, jednim od najstarijih na Balkanu, te da je Vlada u septembru 2019. ignorišući legitimno i legalno izglasanu peticiju otvorila vojno poligon na površini preko 7.500 hektara u srcu rezervata biosfere rijeke Tare, zanemarivši više od 3000 potpisa građana, te da su iste godine crnogorske, američke, austrijske, slovenačke i italijanske trupe učestvovale u prvoj međunarodnoj vojnoj obuci NATO-a, koristeći preko pola tone eksploziva, dok je lokalno stanovništvo bilo prisutno sa svojim stadima na planini.
"Pozivamo predsjednika Crne Gore, gospodina Mila Đukanovića, premijera, ministra odbrane, predsjednika Skupštine i Vladu Crne Gore da odmah zaustave militarizaciju teritorije Sinjajevine i urade nezavisnu procjenu uticaja na životnu sredinu i građane, što uključuje i zdravstveni, socijalni i ekonomski aspekat, te da se osigura učešće građana u proces donošenja odluke o načinu raspolaganja Sinjajevinom. Tražimo zaštitu tradicionalnog načina života i ekosistema u skladu s poglavljem 27 o pristupu EU. Započeti primjenu evropskih ekoloških standarda definisanih u Zelenom novom sporazumu za Evropu i relevantnim direktivama EU-a (Direktiva EIA 85/337 / EEZ) kao i izjavi Arhuške Konvencije UN-a. Tražimo uključivanje Sinjajevinanskih lokalnih zajednica u političke procese, kad god se odluke odnose na njih", navodi se u izjavi 83 NVO, te dodaje da lokalne zajednice treba da imaju presudnu ulogu u načinu raspolaganja prostorom.
Ispred Ekološkog pokreta Ozon obratio se Aleksandar Perović, koji je istakao da je militarizacija Sinjajevine ubistvo ove planine, a samim tim i ubistvo ekološkog karaktera naše države.
"Mi se iskreno nadamo da će buduća Vlada shvatiti da je ova Vlada radila ono što nije trebala da radi i da nije radila nešto što je javni interes, te da će se Sinjajevina valorizovati na najbolji mogući način", kazao je Perović.
"Ko god bude činio sledeću Vladu, u nama će imati adekvatnog saradnika, ako ne, nastaviće se bunt", istakao je on.
Predstavnik ICCA konzorcijum Marko Basi, član Vijeća s posebnom odgovornošću za Južnu Evropu i Sredozemlje, profesor antropologije, Sveučilište u Palermu u Italiji, kazao je da područja poput Sinjajevine nisu samo neutralna, geografska ili proizvodna područja, već je ona “teritorija života”, kakva su širom svijeta snažan izvor simbola i značenja, graditelj solidarnosti i identiteta zajednice. On je ukazao da upravljanje Sinjajevinom, zasnovano na drevnim institucijama kao što su katuni i zbor, dovodi do korijena naroda Crne Gore i njegovog identiteta.
"Priznanje Sinjajevine za biosferni rezervat UNESCO-ovog kanjona Tara, prisustvo lokaliteta Natura 2000 i studija Evropske unije kako bi ga pretvorili u regionalni park govore o sposobnosti lokalnih zajednica da koriste ta područja u skladu s prirodom, pretvarajući Sinjajevinu u globalnu baštinu. ICCA konzorcijum ne može podnijeti da nijemo gleda kako se Sinjajevina iz teritorije života pretvara u područje rata i smrti. Ovo je trenutak za odabir mira, demilitarizacije i de-eskalacije sukoba",naveo je Basi, koji je obećao podršku ICCA konzorcijuma u borbi za zaštitu Sinjajevine, koristeći iskustva Italije koja je zakonom zaštitila katunski način života.
Njegov kolega Joam Evans podijelio je svoja iskustva sa bborbom svoje zajednice protiv rudarskog kopa u Španiji. On je naveo da njihova borba za zemljište traaje decenijama, ali da uspijevaju da odole napadima industrije koja želi da uništi život cijele zajednice.
"Zato mi stojimo uz Sinjajevinu i podržavamo vašu borbu da zaštitite vašu planinu. Glas mještana ne smije ostati zanemaren, oni moraju znati šta se planira sa njihovom zemljom i nikakve akcije ne mogu biti preduzete mimo njihove volje", istakao je on.
U ime Land Rights Now Sabine Palas izrazila je solidarnost sa tradicionalnim zajednicama Sinjajevine i podržala zaštitu netaknute prirode te planine. Ona je navela da je u mnogim zemljama zaštita zemljišta ključna u borbi protiv siromaštva i gladi, ali I klimatskih promjena.
"Pravo na zemlju je takođe pitanje ljudskih prava, posebno tamo gdje autohtoni narodi i lokalne zajednice stoljećima upravljaju zemljištem, a prava na zemlju dio su zaštite različitosti života, kulture i jezika čijoj ljepoti i značenju pridaju čitav naš život. Spašavanje Sinjajevine povod je za sve nas, ne samo građane Crne Gore. Ono što je ovdje u pitanju su jedinstvena biološka raznolikost i prirodne ljepote koje treba da se tiču svakoga", navela je ona.