Crna Gora ima dobre kapacitete za nadzor i laboratorijski sistem za suzbijanje širenja koronavirusa, ocijenila je šefica Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), Mina Brajović.
Brajović je kazala da će prvi importovani slučajevi novog virusa biti najobjektivniji test za spremnost sistema kao i “lakmus papir” koji će ukazati koji su to segmenti koje dodatno treba izgrađivati.
“Prema ocjeni nacionalnih kapaciteta za pripremljenost u slučaju događaja koji je prijetnja po javno zdravlje, Crna Gora ima vrlo dobre kapacitete za nadzor i dobar laboratorijski sistem”, kazala je Brajović agenciji MINA.
Ona je rekla da SZO podržava napore Crne Gore da dodatno osnaži resurse za pripremljenost, uključujući kapacitete za detekciju, dijagnostikovanje, izolaciju, liječenje, prevenciju infekcije, ali i komunikaciju o riziku.
“Od 30. januara, kada je proglašena vanredna situaciju na globalnom nivou, SZO je izdala preporuku državama članicama da aktiviraju mehanizme koordinacije i mjere pripremljenosti za odgovor na tu zdravstvenu prijetnju, i to u svim segmentima”, podsjetila je Brajović.
Ona je kazala da je bitno znati da je sistem za pripremljenost snažan onoliko koliko je jaka njegova najslabija karika.
Brojović je rekla da je, prema raspoloživim podacima, prisustvo virusa, osim u Kini, registrovano u još 49 država širom svijeta, a broj umrlih i oboljelih svakodnevno raste.
“Registrovana su 24 slučaja koja su “eksportovana“ iz Italije u 14 država, dok je 97 slučajeva obolijevanja “eksportovano” iz Irana u 11 država”, navela je Brajović.
Kako je pojasnila, SZO je podigla nivo rizika od daljeg širenja i posljedica obolijevanja od koronavirusa za još jednu ljestvicu, odnosno sa visokog na veoma visoki nivo rizika.
Prema njenim riječima, u ovakvoj situaciji postoje “elementi” koji su ohrabrujući, u smislu da je moguće virus staviti pod kontrolom i ograničiti njegovo širenje.
Brajović je dodala da je na globalnom nivou, od 27. januara do 2. februara registrovan zenit epidemije u Kini i od tada se gotovo u kontinuittu bilježi trend opadanja broja oboljelih.
“U proteklom periodu, DNK virusa nije doživio mutaciju, a značajan je broj država gdje nije registrovan nijedan novi slučaj obolijevanja za period od sedam do 14 dana”, istakla je Brajović.
Takodje, kako je navela, još nije registrovano kontinuirano i intezivno prenošenje virusa u zajednici, ali uprkos svemu, u ovom trenutku, rano je za prognoze u kom pravcu će se epidemiološka situacija odvijati.
Rapidna transmisija virusa u Italiji je, kako je navela, samo novi alarm da, bez odlaganja, države moraju intezivirati svoje aktivnosti za pripremljenost u slučaju importovanja virusa i pojave oboljelih od novog koronavirusa.
“Potrebno je preduzeti sve mjere radi zaštite zdravstvenih radnika. Mjera efikasnog odgovora zdravstvenog sistema, posebno u okolnostima kada još uvijek nemamo odgovore na važna pitanja, jeste stvaranje uslova da se oboljelom pruži bezbjedna zdravstvena zaštita i da se spriječi prevencijja infekcija u zdravstvenim ustanovama”, pojasnila je Brajović.
On je istakla da raspoloživi podaci ukazuju da virus posebno ugrožava stariju populaciju sa oslabljenim imunim sistemom.
“Epidemiološka situacija je takva da se velika većina, koja oboli, oporavi. Međutim, virus je veoma zarazan, i u 15 odsto slučajeva izaziva ozbiljnu kliničku sliku ukljućujuci upalu pluća”, rekla je Brajović.
Ona je kazala da je u pet odsto slučajeva oboljeli u kritičnom stanju sa otkazivanjem respiratornog sistema ili otkazivanja više organa.
“Prema posljednjim podacima smrtnost se kreće od dva do četiri odsto, što je značajno niže od smrtnosti od SARS-a ili MERS-a”, istakla je Brajović.
Govoreći o vakcini protiv koronavirusa, Brajović je navela da se u najboljem slučaju ona može očekivati za 15 do 18 mjeseci.
Prema njenim riječima, u očuvanju kolektivnog zdravlja građani imaju važnu ulogu.
“Mjere prevencije uključuju redovno pranje ruku , izbjegavanje bližeg kontakta naročito sa osobama koje kašlju ili kijaju , izbjegavati dodirivanje očiju nosa i usana i ukoliko se ne osjećaju dobro da ostanu kod kuće”, kazala je Brajović.
Ona je istakla da kada je riječ o prenošenju virusa još ne postoji precizna slika o načinu transmisije.
“Ono što se čini izvjesnim jeste da osobe koje imaju simptome prenose virus, a postoje i podaci da je bilo slučajeva prenošenja virusa čak i prije razvijanja simptoma. Ipak su ti slučajevi veoma rijetki”, rekla je Brajović.