Pravoslavna crkva slavi danas Badnji dan koji je neizostavan dio božićnih običaja. Evo šta i kako danas rade domaćini u Crnoj Gori, kada se unosi badnjak i kako se proslavlja Badnje veče… Srećni praznici!
Badnjim danom počinje božićno praznovanje. Slavi se dan uoči Božića i ujedno je poslednji i najstroži dan Božićnog posta. Tog dana rano ujutro domaćin odlazi da isiječe badnjak, najčešće je to hrastovo drvo, da bi ga te večeri unio u kuću i time označio početak božićne svetkovine.
Badnji dan nazvan je po sječenoj grani hrasta - badnjaku, svetom drvetu Slovena.
Na današnji dan se, prema vjerovanjima, ništa ne iznosi iz kuće, a objeduje se na slami.
Čim svane, loži se vatra i peče se pečenica, pripremljena prethodnog dana, na Tucindan. Na Badnji dan se posti, a uglavnom se jede riba, pasulj, kupus i suvo voće.
Žene u kući mijese božićne kolače, torte i pripremaju prigodnu trpezu za Božić.
Prema običajima, ujutro rano, već u zoru, pucanjem iz pušaka objavljuje se polazak u šumu po badnjak. Po badnjak idu muškarci iz porodice. Bira se obično mlad i prav cerić, a može i hrast. Kada odabere odgovarajuće drvo, domaćin se okrene istoku, tri puta se prekrsti, pomene Boga, svoju slavu i sutrašnji praznik, uzima sjekiru i siječe badnjak.
Po narodnom vjerovanju, badnjak se mora posjeći u tri snažna udarca.
Ono što sjekira od tri puta ne presječe, dovršava se lomljenjem ili uvrtanjem. Taj lomljeni dio na badnjaku zove se brada.
Kad se badnjak donese, uspravi se uz kuću, pored ulaznih vrata, gdje stoji do uveče, a onda se unese u kuću. Kasnije se u večernjim satima pali na kućnom ognjištu, kao simbol toplote koja grije i zbližava ukućane.
Na Badnje veče bi trebalo da ukažemo poštovanje i pozdravimo rođenje Isusa.
Uveče, uoči Božića, badnjak se unosi u kuću. Prvo se cjeliva i maže medom, a nakon toga se pali i počinje "džaranje". To je običaj čačkanja i raspaljivanja plamena, najčešće uz riječi "koliko iskrica toliko srećica, koliko varnica toliko parica, zdravlja...". To izgovara i položajnik koji ujutro na Božić prvi uđe u kuću domaćina i "džara" vatru.
Pečenica se unosi na ražnju. Uglavnom je dvojica nose, i jedan od njih prvo prelazi desnom nogom preko praga i pozdravlja domaćicu i žensku čeljad riječima: "Dobro veče! Čestiti Božić, srećno Badnje veče!"
Domaćica i drugi ženski članovi porodice posipaju pečenicu i domaćina sa zobi i pšenicom, odgovarajući: "Dobro veče! Čestiti vi i vaša pečenica!"
Paganska vjerovanja naših predaka, pridavala su badnjaku natprirodna i božanska svojstva.
O tome svjedoče i riječi pjesme:
“Oj, badnjače, badnjače, ti naš stari rođače,
Dobro si nam došao i u kuću ušao!...
Ti nam Hrista objavljuješ, njega slaviš i kazuješ!
Mili srpski badnjače, ti, naš stari rođače!...”
Badnje veče spaja Badnji dan i Božić. Zato se u našem narodu za neke osobe, koje su prijateljski bliske i vezane, kaže da su kao "Božić i Badnji dan".
Prema vjerovanjima, na Badnje veče bi trebalo da praštate i mirite se, a na Badnji dan da vratite pozajmljeno.
POKLONI POD BADNJAKOM
Sa badnjakom se u kuću unosi i slama koja se posipa po cijeloj kući ili u prostoriji gdje je postavljena trpeza. Slama simbolizuje onu iz pećine u kojoj se rodio Hrist i ona se posipa kako bi domovi ličili na Vitlejemsku pećinu. Ispod badnjaka ili u slamu, prema običajima, valja se ostaviti nešto poklona i slatkiša za djecu.
Prema starom običaju, stariji kada unose slamu kvocaju, a za njima idu djeca i pijuču.
Domaćin nakon toga obilazi sve djelove kuće bacajući u ćoškove po jedan orah.
Kvocanje i pijukanje ima posebno simboličko značenje.
“Kao što kvočka pod krilima prikuplja svoje piliće i zagreva ih materinskom ljubavlju, tako je Hristos došao da sve ljude sabere u jedno i ukrepi svojom ljubavlju, i kao što se pilići hrane žitom, tako je i on ljude nahranio i napojio svojom naukom, jer je govorio: Ko je gladan neka dođe k meni i ja ću ga nahraniti, i koje žedan neka dođe k meni da pije vode žive”.
KAKO IZGLEDA VEČERA NA BADNJE VEČE
Nakon unošenja badnjaka i slame svi ukućani stanu oko stola na kome je večera i pomole se Bogu, čestitaju jedni drugima Badnje veče i sednu za trpezu.
Večera mora biti posna, a najčešće se priprema prebranac, a uz to se postavlja kisjeli kupus, salata, turšija, suve šljive, smokve, jabuke, bademi, lješnici, orasi...
Na prvi dan Božića dočekuje se položajnik - osoba koja će prva ući u kuću, odlazi se u crkvu na službu i pričest i jede prvi mrsni doručak.
Božić je uvijek prvi mrsni dan, ma u koji dan pao, i dan kada se crkvama pričešćuju oni koji su poštovali pravila Božićnog posta.
Badnji dan i Badnje veče 6. januara slave sve pravoslavne crkve i vjernici koji poštuju Julijanski kalendar: Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti.
Želimo vam srećan Badnji dan i Badnje veče, i da ih provedete u miru i slozi, okruženi porodicom i prijateljima.