U utorak 27. novembra slave se poklade, pred početak Božićnog posta, na dan Svetog Apostola Filipa. Prema starom narodnom običaju trebalo bi da pripremite bogatu večeru i da se veselite sa svojim ukućanima.
Proslavi Božića prethodi veliki božićni post u trajanju od 40 dana, ali prije njega idu Božićne poklade, koje prate različiti narodni običaji.
Poklade su zapravo domaće gozbe namijenjene svim članovima porodice, a mogu da budu i seoska veselja uoči velikih postova. Njihovi nazivi se obično povezuju sa velikim postovima, pa kako ove prethode Božićnom postu, nazivaju se Božićne poklade.
Smatra se da su poklade dan za praštanje i veselje, pa se priređuju povorke maskiranih igrača, koje uz buku i svirku obilaze naselja i izvode se različite trikove. Na taj način se bore protiv zlih sila i vještica, za koje se vjeruje da imaju jači uticaj u vrijeme poklada.
U zavisnosti od kraja i vjerovanja, različiti običaji se vezuju za ovaj dan. Negdje se posle večere zavezuju sve verige u kući, kore od pojedenih jaja bacaju u vatru, tabani trljaju belim lukom, a djeci se pred spavanje oblače prevrnute pidžame i majice.
Postoji vjerovanje da bi trebalo uveče tabane trljati bijelim lukom i izgovoriti sledeće riječi: "Vještica kao konac, u mene zubi kao kolac."
Posle poklada slijedi post, koji podrazumijeva uzdržavanje od mrsne hrane, odnosno hrane životinjskog porijekla i alkoholnog pića na izvjesno vrijeme. To je tjelesni post, dok duhovni post podrazumijeva i uzdržavanje od rđavih misli, želja i djela.