Predlog novog Ustava SPC, osim toga što predlaže promjenu imena crkve, mogao bi da donese još novina, a moguće je da će se pred Svetim arhijerijskim saborom naći već u maju ove godine. Evo koje su promjene još predviđene.
/tekst beogradske redakcije MONDA/
Nedavno se u javnosti pojavio tekst predloga novog Ustava SPC u kome su navedene osnovne izmjene s kojima bi Srpska pravoslavna crkva mogla da se susretne u narednom periodu, ako predlog bude usvojen.
U predlogu novog Ustava SPC, između ostalog, navodi se i da će procedura izbora patrijarha biti drugačija, odnosno, da će se birati na tzv. Izbornom saboru tajnim glasanjem i to uz obaveznu dvotrećinsku većinu vladika.
O ovim i drugim promjenama koje bi mogle da se dogode u Srpskoj pravoslavnoj crkvi i njihovom značenju, MONDO je razgovarao sa dr Aleksandrom Rakovićem, istoričarem iz Instituta za noviju istoriju Srbije, kao i s diplomiranim teologom i vjeroučiteljem Mladenom Aleksićem.
SPC - PEĆKA PATRIJARŠIJA
Upravo jedna od najvećih promjena predviđenih predlogom novog Ustava SPC je promjena imena Crkve - zvaničnom imenu Srpska pravoslavna crkva dodala bi se i odrednica Pećka patrijaršija, dakle novi naziv bi bio - "Srpska pravoslavna crkva - Pećka patrijaršija".
Istoričar dr Aleksandar Raković rekao je za MONDO da podržava rješenje da Srpska pravoslavna crkva proširi svoje ime dodavanjem imena Pećke patrijaršije u zvaničan naziv i ističe da je važno da u zvaničnom imenu crkve stoji i crkveni kosovsko-metohijski korijen.
"Ne mislim da Srpskoj pravoslavnoj crkvi time prijeti opasnost da, u nekom sledećem koraku, izbaci nacionalno ime i opredijeli se samo za ime Pećke patrijaršije kao jedino zvanično. Važno je da u zvaničnom imenu Srpske pravoslavne crkve stoji i naš crkveni kosovsko-metohijski korijen, da se i time potvrdi srpska državnost na Kosovu i Metohiji. Jer identitet Pećke patrijaršije jeste u identitetu srpske državnosti Republike Srbije, Republike Srpske i istorijske državnosti Crne Gore", kazao je Raković.
Teolog Aleksić smatra da ovim predlogom novog naziva Crkva želi da "ojača veze sa Kosovom i Metohijom, odnosno sa svojim istorijskim središtem u Pećkoj patrijaršiji".
"Takođe, zanimljivo je dodati da je ovo period kada predsjednik države planira da istupi sa svojim predlogom rješenja statusa Kosova i Metohije, a nedavno smo mogli čuti i za Apel za odbranu Kosova i Metohije, čiji je jedan od potpisnika mitropolit Amfilohije, koji je predsjednik Komisije za izradu Nacrta novog Ustava SPC", rekao je Aleksić.
PROMJENA TITULE PATRIJARHA
Predlog novog Ustava SPC Sveti arhijerski sinod uputio je nedavno svim arhijerejima SPC, a njime je, između ostalog, predviđeno i da prvi čovjek Crkve nosi novi naziv titule: arhiepiskop pećki, mitropolit beogradsko-karlovački i patrijarh srpskih i pomorskih zemalja.
Istoričar dr Raković navodi da je izričito protiv promjene titule patrijarha srpskog u "patrijarha srpskih i pomorskih zemalja" jer je, kaže, takva titula višestruko pogrešna.
"Ne postoji razumno objašnjenje da srpski patrijarh danas nosi srednjovjekovnu vladarsku i arhiepiskopsku titulu, mehanički udenutu u današnje vrijeme. Uvredljiva su objašnjenja da se tom titulom 'čuva jedinstvo' Srpske pravoslavne crkve širom planete Zemlje, na 'svih šest kontinenata' i preko svih mora i okeana.Pritom Srpska pravoslavna crkva ne može imati baš nikakvu kanonsku nadležnost u Africi gdje jedino djeluje Aleksandrijska patrijaršija i praktično nikakvu na čitavom prostoru Azije gdje kanonsku jurisdikciju imaju Vaseljenska patrijaršija, Antiohijska patrijaršija, Jerusalimska patrijaršija, Ruska pravoslavna crkva i Japanska pravoslavna crkva", rekao je Raković.
Arhijereji Srpske pravoslavne crkve ne smiju, kaže Raković, da budu ti koji bi, usvajanjem ustavnog rješenja o "srpskim i pomorskim zemljama“, izdvojili ili otvorili put izdvajanju Crne Gore iz srpskih zemalja.
On je upitao i kakve pritom veze srednjovjekovna srpska titula iz 13. vijeka može imati sa kanonskom jurisdikcijom nad američkim kontinentima otkrivenim 1492. godine, australijskim kontinentom otkrivenim 1606. godine i novozelandskim ostrvima otkrivenim 1642. godine?
"Objašnjenje dato u javnosti da se 'pomorske zemlje' odnose na te kontinente, a time i na mora i okeane koje ih vezuju, zvuči apsurdno, čak i bizarno. Uvođenjem 'pomorskih zemalja' u patrijaršijsku titulu izlazi se u susret crnogorskim vlastima kako bi im se pokazalo da bi se Crna Gora mogla izdvojiti iz srpskih zemalja kojima i u istorijskom ali i sadašnjem kontekstu pripada. To je loš politički potez i nepromišljen kompromis iza kog stoji dio Komisije za pisanje novog ustava Srpske pravoslavne crkve", ocijenio je istoričar.
"Titula našeg patrijarha treba da ostane kratka i jasna – patrijarh srpski. Uvjeren sam da će i naš patrijarh Irinej biti jasno za to da njegova titula ostane kakva jeste", istako je Raković.
PROMJENA IZBORA PATRIJARHA
Prema predlogu novog Ustava SPC planirana je i promjena procedure izbora patrijarha, koja će navodno, prema pojedinim mišljenjima, biti "pojednostavljena" u odnosu na postojeću. Crkveni poglavar, prema novom predlogu, biraće se na tzv. Izbornom saboru tajnim glasanjem, uz obaveznu dvotrećinsku većinu, dok se ranije birao "apostolskim žrijebom".
Teolog i vjeroučitelj Mladen Aleksić podsjeća da je "apostolski žrijeb" uveo patrijarh German 1967. kako bi suzbio miješanje državnih vlasti (komunista) u izbor poglavara Crkve.
Naime, od ponovnog uspostavljenje Patrijaršije 1920, patrijarsi su birani na Izbornim Saborima većinom glasova. Tom prilikom, u izboru su pored episkopa, učestvovala i visoko pozicionirana crkvena lica, objašnjava Aleksić i dodaje da se o predlogu da se ukine taj metod, govori već duže vrijeme.
"Taj način je podrazumijevao izbor trojice kandidata, da bi, potom, bila izvučena koverta s imenom novog poglavara. Po novom predlogu Ustava, način izbora patrijarha bi se izvodio tajnim glasanjem gdje je potrebna dvotrećinska većina. I ovo nije nikakva novina. Mnoge Pomesne Pravoslavne crkve su napustile 'apostolski žrijeb' i svog poglavara biraju glasanjem. Na primjer, tako je izabran sadašnji ruski patrijarh Kiril", rekao je naš sagovornik.
Iako mnogi kritikuju odbacivanje “apostolskog žrijeba”, ipak izbor kroz dvotrećinsku većinu garantuje mnogo veći autoritet od nasumičnog izbora, tvrdi Aleksić.
Istoričar dr Aleksandar Raković kaže da su oba postupka izbora patrijarha legitimna.
"Legitimno je da se srpski patrijarh bira apostolskim žrijebom između tri kandidata koja su dobila najveći broj glasova arhijereja u Svetom arhijerejskom saboru. Legitimno je i da se srpski patrijarh bira odlukom dvotrećinske većine arhijereja u Svetom arhijerejskom saboru ili u osmom krugu glasanja natpolovičnom većinom glasova. Postoje razlozi 'za' i 'protiv' oba načina biranja a na našim arhijerejima je da odluče koja metodologija izbora je bolja. Ne treba da ignorišu glasove javnosti. Neka i o tome promisle", naveo je Raković.
EPARHIJE U RANGU MITROPOLIJE
Novim predlogom ustava SPC predviđena je i mogućnost uzdizanja 13 postojećih episkopija na nivo mitropolija.
Novi ustav SPC, prema radnoj verziji, sprovodi ideju podjele Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke, pa će u Beogradu tako biti osnovane dvije nove eparhije: Voždovačko-vinčanska, čije će sjedište biti na Voždovcu, i Zemunsko-novobeogradska, čiji će vladika biti na Novom Beogradu.
Predlog novog Ustava SPC predviđa podizanje eparhije u rang mitropolije, među kojima su i Mitropolija banjalučka (Banja Luka), Mitropolija zadarsko-šibenička i dalmatinska (Šibenik), Mitropolija mostarsko-trebinjska i humsko-hercegovačka (Mostar) i Mitropolija raško-prizrenska i kosovsko-metohijska (Prizren i Novi Pazar/Ras).
Naš sagovornik kaže da ne vidi logično objašnjenje da u sastavu Srpske pravoslavne crkve djeluje čak 18 arhiepiskopa na čelu 18 mitropolija.
"To je pretenciozno. Mislim da bi povodom 800 godina autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve nekoliko eparhija, posebno one u administrativnim središtima srpskog naroda, mogle biti podignute u rang mitropolija (Banjaluka, Novi Sad, Niš, Kragujevac i prema uvažavanju istorijskog statusa i Sremski Karlovci). Svako drugo rješenje, sa vrtoglavim skokovima, stvorilo bi bojazan da Srpska pravoslavna crkva naglo ide ka decentralizaciji pa čak i ka svom 'Ustavu iz 1974'", objašnjava dr Raković.
Teolog Aleksić navodi da u Pravoslavnoj crkvi ne postoje pojmovi poput centralizacije i decentralizacije, jer "svaka Pomesna Pravoslavna crkva postoji na instituciji Sabora, kada su okupljeni svi episkopi na čelu sa svojim poglavarom, patrijarhom".
"I sam patrijarh, kao poglavar, je 'prvi među jednakima' kako se često ističe. To znači da njemu ne pripada nikakva vlast nad ostalim episkopima u Saboru, već da mu samo sleduje prvenstvo časti. Zato nema mjesta nekoj (de)centralizaciji, već sabornosti", naveo je Aleksić.
PROMJENA JE IPAK POTREBNA
Dr Raković smatra da je postojeći, sadašnji, Ustav Srpske pravoslavne crkve potrebno mijenjati, ali i ocjenjuje da trenutno rješenje ima "manjkavosti".
"Najbolje bi bilo da o pitanju promjene ustava diskutuje i stručna javnost kako bi budući ustav Srpske pravoslavne crkve bio bolji od ovog teksta koji je predložen", kazao je Raković i istakao da misli da je kosovsko-metohijsko pitanje najvažnije za razmatranje na majskom zasijedanju Svetog arhijerejskog sabora i da nema potrebe da rasprave o novom ustavu stave kosovsko-metohijsko pitanje u drugi plan.
Ovo su najveće srpske svetinje (FOTO)
Iako je ranije najavljeno da bi u maju predlog novog Ustava SPC mogao da bude usvojen, Raković smatra da na zasijedanju u načelu može doći do diskusije o predlogu ustavu, ali da usvajanje može da ostane i za neki naredni Sveti arhijerejski sabor.
Aleksić smatra da je sasvim normalno da Crkva mijenja svoja pravna akta, kao i da ih usklađuje s vremenom u kom živi i propovijeda.
"Ono što je ovdje itekako pozitivno jeste sama odluka da se aktivno rješavaju crkveni problemi danas", istakao je teolog i dodao je ovdje možda ipak propuštena mogućnost i prilika da se u Crkvi otvori diskusija ili dijalog o važnom pitanju.
"I poražavajuća činjenica je da se ovako važan crkveni akt nije prvo pojavio u hramu, na sajtu Crkve ili novinama Patrijaršije, nego u medijima...", rekao je Aleksić i zaključio da je je ovo samo predlog Ustava koji može biti usvojen, odbačen a može biti dodatno modifikovan, izmijenjen.