U oblasti zdravstva i obrazovanja ne bi trebalo smanjiti zarade, kao ni najniže u javnom sektoru, ocijenio je guverner Centralne banke (CBCG), Radoje Žugić i dodao da je potrebno zaštititi i penzionere.
On je u intervju za portal Bankar.me, kazao da je posebno neophodno zaštiti primaoce najnižih penzija.
“Neophodno je da u što kraćem roku povećamo budžetsku disciplinu i donesemo kredibilni plan sanacije deficita i javnog duga. Struktura rashoda budžeta treba da odražava razvojne prioritete u državi i da prati dimamiku ostvarenja prihoda”, rekao je Žugić.
Smanjenje rizika i fiskalna stabilnost, kako je ocijenio, mogu biti ostvareni samo uz uravnoteženi budžet tekuće potrošnje, dok se potencijalni deficit može planirati samo za razvojne projekte i otklanjanje uskih grla u privredi.
“Potrebno je povećati redovnost u izmirivanju i efikasnost u naplaćivanju svih javnih prihoda, a posebno izmirivanju doprinosa za socijalno osiguranje. Sa ciljem postizanja veće discipline u ovom domenu potrebne su izmjene i dopune Krivičnog zakonika”, naveo je Žugić.
Prema njegovim riječima, neophodno je povećati akcize na mineralna ulja, kako bi se stvorili dodatni prihodi budžeta, a čiji dio bi se koristio za potrebe izgradnje autoputa.
Žugić smatra da je potrebno uskladiti nivo fonda predviđenog za bruto zarade u budžetu, na način da se nivo zarada i broj zaposlenih u javnom sektoru moraju planirati i realizovati u skladu sa ostvarenjem tekućih prihoda i principom fiskalne održivosti, shodno zakonima o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i o budžetu.
“Jedino suficit u tekućoj potrošnji omogućava da se zarade zadrže na istom nivou i/ili povećaju do nivoa ravnoteže u tekućem budžetu. Kada budžet ostvaruje deficit tekuće potrošnje preko određene granice, predlaže se smanjenje potrošnje, naročito sredstava predviđenih za neproduktivnu potrošnju, kao i usklađivanje zarada u javnom sektoru sa ostvarenim deficitom”, objasnio je Žugić.
On je ranije najavio da će predložiti Vladi redefinisanje naknada za majke kako bi se napravile uštede na toj rashodnoj strani, iako advokati tvrde da je riječ o stečenom pravu koje se ne može oduzeti.
“Naknada za majke moguće da predstavlja stečeno pravo, što će ocijeniti nadležni organ i njih u tom slučaju nije moguće ukidati. Ipak, ono što moramo uraditi je da revidiramo socijalne zakone da bi se obezbijedila fiskalna održivost, odnosno prilagoditi regulativu na način da socijalnu pomoć dobiju samo pojedinci u stanju stvarne socijalne potrebe”, kazao je Žugić.
On smatra i da se mora spriječiti deaktiviranje radne snage, kao i mogućnost prelaska korisnika penzijskog i invalidskog osiguranja na sistem socijalne pomoći u narednom periodu.
Na pitanje da li će jačanje kursa dolara, koje je uslijedilo nakon pobjede Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima, imati negativne efekte na javne finansije, imajući u vidu nivo kreditnog dolarskog zaduženja za autoput, Žugić je odgovorio da treba imati u vidu da postoji grejs period od šest godina.
“Za taj period, koji uključuje izgradnju i dvije godine korišćenja investicije imamo ugovorom fiksiran kurs i potpunu zaštitu od valutnih kretanja. Ovo upućuje da će naša država imati jeftiniju izgradnju sa značajno 'slabijim' dolarom iz vremena potpisivanja ugovora o kreditu”, saopštio je Žugić.
On je kazao da se u narednih 14 godina otplaćuje taj kredit.
“Stoga za kretanje našeg javnog duga od značaja je kretanje američkog dolara u dugom roku, a ne trenutno i u narednoj godini. Nažalost nijedna institucija ne može dati pouzdanu prognozu kretanja kursa dolara u tako dugom roku”, ocijenio je Žugić.
Komentarišući stanje u bankarskom sektoru, Žugić je rekao da je evidentna tendencija pada kamatnih stopa.
“U posljednjih godinu efektivna ponderisana aktivna kamatna stopa je niža 1,14 procentnih poena, a u posljednje dvije godine 1,63 procentnih poena. Ovo su vrlo pozitivne i ohrabrujuće tendencije, iako su kamatne stope i dalje iznad poželjnog nivoa. Očekujem da će se pomenuta tendencija nastaviti i u narednom periodu”, dodao je Žugić.
Na to, kako je rekao, ukazuje i anketa CBCG koja se sprovodi kvartalno među bankama, prema kojoj njih 13 očekuje pad kamatnih stopa u narednom periodu, samo dvije isti nivo, a nijedna ne očekuje rast.
“Kada je u pitanju kreditna podrška privredi ona je u ovom trenutku nedovoljna. Na kraju oktobra ove godine ukupni krediti odobreni privredi su iznosili 922 miliona EUR. Iako su u prvih deset mjeseci ove godine u odnosu na isti period prošle u porastu novoodbreni krediti privredi, očekujem da će narednegodine biti prisutna intenzivnija podrška banaka privredi”, saopštio je Žugić.
Na pitanje da li se u bankarskom sektoru naredne godine mogu očekivati promjene u smislu broja učesnika na tržištu, Žugić je odgovorio da osnivanje novih banaka i spajanje postojećih su pojave koje su svojstvene svim tržišnim ekonomijama.
“Njih je bilo u prošlosti u Crnoj Gori i može ih biti u budućnosti. U ovom trenutku nemamo