Iako Sveto pismo nigdje ne spominje roditelje Blažene djevice Marije, crkvena predanja ih poznaju kao Joakima i Anu.
Svjedočanstva o njima crpimo iz apokrifnog spisa iz 2. vijeka poznatog kao Jakovljevo protoevanđelje.
Prema predanju, sveti Joakim je bio potomak cara Davida, a Ana prvosveštenika Arona. Ana je bila najmlađa ćerka i, kada je odrasla, udala se za Joakima u Nazretu. Živjeli su pobožno i često su odlazili u jerusalimski hram na molitvu.
U braku su bili pedeset godina.
Po tadašnjem shvatanju i vjerovanju, oni koji nisu imali djecu bili su veliki grešnici, pa im je Bog zbog toga uskratio djecu. Tako i drugi koji su imali djecu, smatrali su Joakima i Anu nedostojnima. Ipak, oni nisu gubili nadu i vjeru u Boga. Danonoćno su se molili da ih Bog obraduje i da na njima učini čudo kao nekada na Avramu i Sari, Zahariju i Jelisaveti i da im podari jedno dijete za utjehu u starosti. Posle određenog vremena, Ana je rodila kćerku i dala joj ime Marija.
Njihova kćer je kasnije rodila Hrista, te su na taj način oni postali bogooci, tj. bogopraroditelji.
Joakim je živio 80, a Ana 79 godina.
Prema kalendaru Srpske pravoslavne crkve, Sveti pravednici Joakim i Ana se slave 22. septembra.