Srpska pravoslavna crkva proslavlja danas praznik Uspenje Presvete Bogorodice, u narodu poznat kao Velika Gospojina, jedan od dvanaest najvećih hrišćanskih praznika.
Praznik je uspomena na ovozemaljsku smrt Bogorodice i, prema jevanđeoskom predanju, dan kada se ona vinula na Nebo i predala svoj duh u ruke Spasitelja.
Prema kanonu SPC, Uspenje Presvete Bogorodice spada u red Bogorodičnih praznika i proslavlja se svake godine 15. avgusta po (staro)julijanskom kalendaru a 28. avgusta po gregorijanskom i novojulijanskom. Do tog praznika traje i dvonedeljni post.
Praznovanje Uspenja Bogorodice ustanovljeno je 528. godine po želji cara Mavrikija koji je 15. avgusta pobijedio Persijance.
Predanje kaže da je Bogorodica živjela 60 godina (prema nekim izvorima 72), te da je nadživjevši sina, kao svjedok mnogih slavnih događanja, nastavila njegovu misiju. Sveto pismo ne daje saznanja o kraju zemaljskog života Bogorodice, pa stoji samo predanje da je po raspeću Gospoda, Bogorodica nastavila da živi kod Svetog Jovana Bogoslova i uglavnom je sve vrijeme do smrti provela u Jerusalimu.
U trenutku smrti Bogorodice "apostoli počeše pjevati u slavu Božju..., a sva se soba zasja od čudne svjetlosti i presveta Deva predade duh svoj u ruke Spasiteljeve ne osjetivši smrtnoga bola".
"Mrtvo tijelo njeno preniješe apostoli na rukama u Jerusalim u Getsimaniju..., apostol Jovan nosio je maslinovu granu, a svijetao oblak okruživaše njen odar i povorku".
NARODNI OBIČAJI - BRANJE TRAVA I LjEKOVITI IZVORI
Vrijeme između Velike i Male Gospojine (21. septembar), naziva se međudnevnica, a vjeruje se da je taj period najbolji za branje plodova i ljekovitih trava. Tada žene beru međudnevičke trave: kičicu, krlju (ricinus), hajdučku travu, papričicu ili bobicu, ugaslicu, konjski bosiljak… Ovim travama liječe se razne bolesti. Takođe, ostavljaju se i "međudnevička jaja" od živine kao najbolja za jelo i rasplod.
Uveliko se odlazi na izvore koji tada imaju ljekovito dejstvo. Bogorodica je zaštitnica bolesnih, pa su za Veliku Gospojinu mnogi bolesnici odvođeni na izvore da se umiju.
U prošlosti su održavana bdenija u hramovima, ili nad izvorima vode i tada su izgovarane molitve za ozdravljenje od kostobolje i očnih bolesti.
Na Veliku i Malu Gospojinu žene poštuju veliki broj zabrana koje se odnose na obavljanje poslova u kući i oko nje.
Prema verovanju u periodu između dvije Gospojine - "periodu prelaza" - važno je obaviti obrede kojima se izražava zahvalnost Bogorodici, zaštitnici žena, za rađanje djece, a zatim za rodnost i plodnost zemlje i stoke.
Brojne crkve i manastiru posvećeni su Bogorodici, a širom zemlje mnoge porodice slave današnji praznik kao svoju krsnu slavu.