Bankarskom ombudsmanu su se u prvih šest mjeseci ove godine obratila ukupno 283 klijenta i žiranta, dok je 39 prigovora, koji su se uglavnom odnosili na banke, procesuirano, saopštio je bankarski ombudsman Halil Kalač.
"U prvoj polovini godine je procesuirano 39 zahtjeva za zaštitu finansijskih prava klijentata i žiranata, od čega su 33 postupka okončana, a šest je u toku", kazao je Kalač agenciji Mina-business.
On je naveo da se na rad banaka odnosilo 36 procesuiranih prigovora, a tri na rad mikrofinansijskih institucije (MFI). Od ukupnog broja procesuiranih prigovora, 33 su podnijeli klijenti, a šest žiranti, uglavnom iz Podgorice, Bara, Nikšića i Berana.
„Iz strukture procesuiranih prigovora klijenata i žiranata, po godinama sklopljenih ugovora o kreditu, može se zaključiti da se većina odnosi na period kreditne ekspanzije, od 2006. do 2010. godine“, rekao je Kalač.
On je dodao da su se u prvih šest mjeseci bankarskom ombudsmanu obratila 283 klijenta i žiranta, 13 odsto više nego u uporednom periodu. Najveći broj prigovora, 92 odsto, odnosilo se na banke, a osam odsto na MFI.
"Od ukupnog broja klijenata i žiranata, njih 130 je upućeno na vođenje internog postupka pred bankom, odnosno MFI, jer prije podnošenja zahtjeva za zaštitu finansijskih prava treba da se okonča interni postupak", saopštio je Kalač.
On je rekao i da je 75 klijenata i žiranata tražilo savjet za postupke koje vode pred nadležnim sudovima za zaštitu finansijskih prava. Klijenti i žiranti koji su imali prigovore na spore sudske postupke upućeni su na ombudsmana za ljudska prava i slobode, u čijoj je to nadležnosti.
"Zaštitu od posljedica falsifikovanja dokumentacije žiranta i zloupotreba dokumentacije jednog jemstva za regulisanje više kredita kod banaka i MFI, ali i savjet kako da se obrate tužilaštvu ili policiji za prijavu krivičnog djela, tražilo je 15 žiranata", kazao je Kalač.
On je dodao da je klijentima i žirantima kojima nijesu povrijeđena finansijska prava ukazano na rizike koje su preuzeli ulazeći u obligacioni odnos. Savjet kako da se zaštite od toga što se njihove zarade ili penzije zahvataju više od 50 odsto zbog vraćanja kredita, tražilo su 23 klijenta i žiranta.
Kalač je saopštio da su se ombudsmanu obraćala i preduzeća zbog teškoća u radu sa bankama i MFI, uglavnom po osnovu kreditnih aranžmana koji su zaključeni u periodu kreditne ekspanzije.
Njihove primjedbe odnosile su se na neprihvatanje održivog reprograma kredita, visoke kamatne stope, neoslobađanje fiducija i hipoteka po kreditu proporcionalno vraćenom dugu, blokade računa i otežano poslovanje zbog toga, kao i nepovoljne zajmove za pokretanje biznisa, brži ekonomski oporavak i otvaranje novih radnih mjesta.
Kalač je naveo da ta preduzeća uputio da probleme koje imaju u poslovanju sa bankama rješavaju na osnovu odredbi Zakona o sporazumnom restrukturiranju dugova, koji je stupio na snagu u prvom kvartalu ove godine.
On je rekao da su se građani žalili da banke i MFI ne žele da razumiju njihov ekonomski položaj usljed ekonomske krize, na visoke valutne razlike na stambene kredite u švajcarskim francima i nemogućnost vraćanja velikih mjesečnih rata, blokade više od 50 odsto iznosa zarada i drugih primanja, pokretanje postupka za naplatu potraživanja iz fiducija i hipoteka i strah od posljedica gubljenja porodične kuće ili stana.
Građani su imali i primjedbe da banke i MFI ne prihvataju održivo reprogramiranje kredita u cilju olakšanja izmirenja obaveza, na visoke iznose obračunatih troškova naknada, kamatne stope i troškove tekućih računa i kreditnih kartica, nedobijanje kreditne dokumentacije po sklopljenim aranžamanima i lošu informisanost o kreditima iz perioda kreditne ekspanzije.
„Ombudsman je uputio građane koji imaju hipotekarne kredite da se obrate bankama, MFI i Centru za posredovanje da, po Zakonu o sporazumnom restrukturiranju kredita, riješe navedene probleme“, kazao je Kalač.
On je saopštio da zaštita klijenata predstavlja jedan od ključnih sistema za očuvanje zdrave ekonomije, životnog standarda stanovništva i stabilnost bankarskog sistema. Bankarski ombudsman je, kako je podsjetio, jedan od subjekata koji se bavi zaštitom klijenata i žiranata banaka i MFI, koji u Crnoj Gori postoji od decembra 2010. godine.
Kalač je naveo da je potreba zaštite klijenata banaka i MFI pojačano naglašena zbog posljedica globalne ekonomske krize od četvrtog kvartala 2008. godine, ekspanzivne kreditne politike u predkriznom periodu od 2005. do 2009. godine i u cilju jačanja pozicije na tržištu.
"Potreba za zaštitom klijenata i njihovih jemaca je i zbog nedovoljne finansijske mogućnosti jednog broja njih da se u sporu kod korišćenja bankarskih proizvoda i usluga kod finansijskih institucija izlaže visokim troškovima", zaključio je Kalač.