Kamatne stope su u ovoj godini povećane u odnosu na decembar prošle, zbog čega Centralna banka (CBCG) razmišlja o predlogu za njihovo smanjenje ili limitiranje, saopšteno je iz ove institucije.
Iz CBCG su Pobjedi kazali da su u oktobru prošle godine značajno smanjene efektivne kamatne stope na novoodobrene kredite, u odnosu na septembar, a trend opadanja se nastavio i u decembru.
Tada su ponderisane efektivne kamatne stope bile na najnižem nivou u toj godini, ali se trend nije nastavio u ovoj. U ovoj godini došlo je do određenog rasta u odnosu na decembar, što izaziva posebnu pažnju Centralne banke u smislu mogućeg preduzimanja aktivnosti u pravcu predloga odgovarajućeg rješenja za njihovo smanjenje ili limitiranje.
„Zbog toga Centralna banka na stručnoj ravni intenzivira aktivnosti na planu iznalaženja odgovarajućeg rješenja, o čemu će javnost biti informisana“, naveli su iz CBCG u odgovoru na pitanje da li su pripremili predlog Vladi za ograničavanje najviše kamatne stope što je odavno najavljeno.
Centralna banka je više puta, kako podsjećaju njeni predstvanici, ocijenila da su kamatne stope izuzetno visoke i da ima prostora za njihovo smanjenje.
„To potvrđuje i visina kamatnog spreda od 7,43 p.p. na kraju januara“, kazali su iz Centralne banke.
Nivo kamatnih stopa determinisan je, podsjećaju oni, percepcijom rizika, odnosno veoma izraženim problemom nelikvidnosti realnog sektora koji, povratno, podstiče rast nekvalitetnih kredita.
„Na drugoj strani, imajući u vidu činjenicu da su krediti, i pored rasta plasmana u hartije od vrijednosti, ključni bankarski proizvod na našem tržištu, to će visok nivo likvidnih sredstava banaka imati sve veći pritisak na njihovu kreditnu politiku u pravcu smanjenja nivoa kamatnih stopa za bonitetne klijente. Banke će morati da plasiraju ova sredstva da ne bi snosile gubitke“, objasnili su iz CBCG.
Oni podsjećaju da je to proces koji zahtijeva vrijeme, a ne jednokratan čin.
„Vjerujemo da će povećani broj poslovnih subjekata u bankarskom sektoru dovesti do povećanja konkurentnosti, kvaliteta usluga i kreditne aktivnosti pod povoljnijim uslovima, mjereno i cijenom i iznosom odobrenih kredita privredi i stanovništvu“, smatraju u CBCG.
Centralna banka je u trećem kvartalu prošle godine napravila sveobuhvatnu analizu kamatnih stopa u bankarskom sistemu i saopštila da će kontinuirano pratiti trend i reagovati u skladu sa svojim nadležnostima i odgovornostima za održavanje zdravog i stabilnog bankarskog sistema, uključujući i moguće mjere za ograničenje kamatnih stopa.
Komentarišući nedavnu emisiju državnih euroobveznica, po kamatnoj stopi od 3,87 odsto, iz CBCG su ocijenili da je to indikator rasta povjerenja stranih investitora u kreditnu sposobnost države Crne Gore.
„To je istovremeno odraz njihove percepcije o Crnoj Gori kao stabilnoj i perspektivnoj ekonomskoj i finansijskoj destinaciji. Diskutabilno je pitanje da li će i kakav uticaj to imati na nivo kamatnih stopa banaka u Crnoj Gori“, kazali su iz CBCG.
Tada su ponderisane efektivne kamatne stope bile na najnižem nivou u toj godini, ali se trend nije nastavio u ovoj. U ovoj godini došlo je do određenog rasta u odnosu na decembar, što izaziva posebnu pažnju Centralne banke u smislu mogućeg preduzimanja aktivnosti u pravcu predloga odgovarajućeg rješenja za njihovo smanjenje ili limitiranje.
„Zbog toga Centralna banka na stručnoj ravni intenzivira aktivnosti na planu iznalaženja odgovarajućeg rješenja, o čemu će javnost biti informisana“, naveli su iz CBCG u odgovoru na pitanje da li su pripremili predlog Vladi za ograničavanje najviše kamatne stope što je odavno najavljeno.
Centralna banka je više puta, kako podsjećaju njeni predstvanici, ocijenila da su kamatne stope izuzetno visoke i da ima prostora za njihovo smanjenje.
„To potvrđuje i visina kamatnog spreda od 7,43 p.p. na kraju januara“, kazali su iz Centralne banke.
Nivo kamatnih stopa determinisan je, podsjećaju oni, percepcijom rizika, odnosno veoma izraženim problemom nelikvidnosti realnog sektora koji, povratno, podstiče rast nekvalitetnih kredita.
„Na drugoj strani, imajući u vidu činjenicu da su krediti, i pored rasta plasmana u hartije od vrijednosti, ključni bankarski proizvod na našem tržištu, to će visok nivo likvidnih sredstava banaka imati sve veći pritisak na njihovu kreditnu politiku u pravcu smanjenja nivoa kamatnih stopa za bonitetne klijente. Banke će morati da plasiraju ova sredstva da ne bi snosile gubitke“, objasnili su iz CBCG.
Oni podsjećaju da je to proces koji zahtijeva vrijeme, a ne jednokratan čin.
„Vjerujemo da će povećani broj poslovnih subjekata u bankarskom sektoru dovesti do povećanja konkurentnosti, kvaliteta usluga i kreditne aktivnosti pod povoljnijim uslovima, mjereno i cijenom i iznosom odobrenih kredita privredi i stanovništvu“, smatraju u CBCG.
Centralna banka je u trećem kvartalu prošle godine napravila sveobuhvatnu analizu kamatnih stopa u bankarskom sistemu i saopštila da će kontinuirano pratiti trend i reagovati u skladu sa svojim nadležnostima i odgovornostima za održavanje zdravog i stabilnog bankarskog sistema, uključujući i moguće mjere za ograničenje kamatnih stopa.
Komentarišući nedavnu emisiju državnih euroobveznica, po kamatnoj stopi od 3,87 odsto, iz CBCG su ocijenili da je to indikator rasta povjerenja stranih investitora u kreditnu sposobnost države Crne Gore.
„To je istovremeno odraz njihove percepcije o Crnoj Gori kao stabilnoj i perspektivnoj ekonomskoj i finansijskoj destinaciji. Diskutabilno je pitanje da li će i kakav uticaj to imati na nivo kamatnih stopa banaka u Crnoj Gori“, kazali su iz CBCG.