Unutrašnja kontrola policije još nema sve potrebne pravne i tehničke mogućnosti kako bi u punoj mjeri vršila svoja ovlašćenja, ocijenjeno je iz Instituta alternativa (IA).
„Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) je tokom 2014. godine napravilo iskorake u pogledu veće vidljivosti u javnosti i unapređenja transparetnosti rada“, saopštila je Dina Bajramspahić iz IA.
Između ostalog, kako je rekla, na internet stranici MUP-a objavljuju se mjesečni izvještaji o radu Odjeljenja, u kojima se mogu naći podaci o svim prijavama unutrašnjoj kontroli, provjerama i ishodima provjera. „Ovo je veoma važno kako bi građani stekli povjerenje u rad unutrašnje kontrole i ohrabrili se da prijavljuju sve oblike kršenja zakona i etike od strane policijskih službenika“.
„Međutim, unutrašnja kontrola još uvijek nema sve potrebne pravne i tehničke mogućnosti kako bi u punoj mjeri vršila svoja ovlašćenja“, navela je Bajramspahić.
Kako je navela, Unutrašnjoj kontroli je osporeno pravo da u skladu sa odredbama ZKP i obrazloženim zahtjevom inicira prema državnom tužiocu i sudiji za istragu primjenu mjera tajnog nadzora, iako je očita namjera zakonodavca bila da pruži jednaka prava službenicima unutrašnje kontrole kao policiji.
„Posebno treba imati u vidu da je višestruko složeno istraživati zloupotrebe službenih ovlašćenja i nezakonito vršenje policijskih poslova od strane pripadnika policije koji imaju znanje o tome kako prikupljati i prikriti dokaze, i dodatno, imaju profesionalne i lične kontake sa drugim policajcima i time uticaj na moguće pokretanje postupka protiv njih“, saopštila je Bajramspahić.
Stoga je, dodala je, potrebno ispraviti tu lošu praksu i omogućiti unutrašnjoj kontroli da inicira primjenu mjera tajnog nadzora protiv službenika policije za koje postoji osnov sumnje da su počinili krivična djela. „To treba učiniti jednostavnim propisivanjem dodatnog stava u ZKP-u kojim se pojašnjava da se izraz policija odnosi i na ovlašćene službenike unutrašnje kontrole“.
„Drugi problem koji smo prepoznali u njihovom radu je nedostatak pravnog osnova za formalnu komunikaciju sa državnim tužiocima koji u skladu sa novim ZKP-om usmjeravaju i rukovode rad policije. To omogućava situaciju u kojoj se policijski službenici za svoja postupanja pozivaju na naloge tužilaca, a unutrašnja kontrola nema mogućnost verifikacije takve izjave“, naveli su iz IA.
Prema riječima Bajramspahić, potrebno je izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima propisati ovlašćenje unutrašnjoj kontroli da zatraži informaciju od nadležnog državnog tužioca o kontretnom postupanju policijskog službenika u svim fazama krivičnog postupka.
Treći problem koji su identifikovali odnosi se na, kako je rekla, potrebu zaštite komunikacije između Odjeljenja unutrašnje kontrole i drugih državnih organa.
„Budući da nije propisana obaveza čuvanja tajne npr. o zahtjevima unutrašnje kontrole za dostavljanje informacija, može se desiti da državni službenici drugih službi (kao što su Poreska uprava, Uprava za imovinu i sl.) obavijeste građane i/ili policijske službenike o tome da je Odjeljenje unutrašnje kontrole tražilo podatke o njima, čime mogu biti ometene provjere“, kazali su iz IA.
Bajramspahić je saopštila da je potrebno izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima propisati da su državnim organi dužni čuvati kao služenu tajnu zahtjeve za informacijama Odjeljenja unutrašnje kontrole. „Takođe je potrebno dosljedno primjenjivati Zakon o tajnosti podataka i određivati „oznaku tajnosti“ na dokumenta u vezi sa provjerama koje sprovodi Unutrašnja kontrola“.
„Imajući u vidu značaj parlamentarnog nadzora nad radom policije, potrebno je uspostaviti formalnu i redovnu saradnju između unutrašnje kontrole i nadležnog Odbora za bezbijednosti i odbranu, time što će se, između ostalog, izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, propisati da Odjeljenje za unutrašnju kontrolu dostavlja godišnji izvještaj o radu Skupštini“, kazala je ona.
Time će se, kako je rekla, dati doprinos radu Odbora, a takođe će se jačati integritet i profesionalnost Odjeljenja koje će morati da izvjesti tijelo van MUP-a o rezultatima svoga rada.
„Konačno, potrebno je unapređenje, administrativnih, ljudskih, tehničkih kapaciteta unutrašnje kontrole kako bi mogla da odgovori na potrebu suzbijanja korupcije u policiji, i unapređnja integriteta policijskih službenika“, zaključila je Bajramspahić.