Predlogom zakona o štrajku, koji će se, nakon skoro tri godine naći pred poslanicima na predstojećem skupštinskom zasijedanju, poslodavcima daje mogućnost za kontraštrajk.
Vladinim predlogom utvrđene su brojne novine u odnosu na važeći propis, a najvažnija je da se i poslodavcima daje mogućnost za kontraštrajk.
Promjene se odnose i na uslove i način organizovanja štrajka, isključenja sa rada zaposlenih koji ne učestvuju u štrajku, prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih i poslodavaca u vezi sa štrajkom.
"Sužena je lista djelatnosti za koje je neophodno utvrđivanje minimuma procesa rada. Utvrđena je obaveza strana u sporu da sarađuju, uz poštovanje tripartitnog socijalnog dijaloga, radi obezbjeđivanja minimuma procesa rada", navodi se u
predloženom zakonu.
Minimum procesa rada regulisan je drugačije u odnosu na postojeća rješenja, koja su dovodila do brojnih zloupotreba u praksi.
Predviđeno je da će se minimum procesa rada utvrđivati sporazumom između nadležnog ministarstva i reprezentativnih organizacija poslodavaca i sindikata, najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu novog zakona.
Zakonom je precizirana i odgovornost za organizovanje nezakonitog štrajka, koja je na organizatorima, kao i zaštita zaposlenih u slučaju da se takav skup desi.
"Novine se odnose i na to da zaposleni koji obavljaju djelatnost od opšteg i javnog interesa mogu početi štrajk ako se prethodno utvrdi minimum procesa rada, koji obezbjeđuje sigurnost ljudi i imovine, ili je nezamjenljiv uslov života i rada građana, odnosno kojim se štiti nacionalna bezbjednost, kao i funkcionisanje organa vlasti", precizirano je u dokumentu.
Predlogom zakona predviđeno je uvođenje novog instituta, isključenje iz procesa rada
(lock out), kao kontramjera poslodavca za zaposlene koji ne učestvuju u štrajku.