Stanje u sektoru energetike u prošloj godini bilo je stabilno, jer su ostvareni proizvodni rezultati na nivou planiranih ili blizu ostvarenja predviđenog godišnjeg obima, ocijenjeno je iz Privredne komore (PKCG).
Iz PKCG podsjećaju da su oba hidro i jedan termoenergetski sistem na kraju trećeg kvartala prošle godine ostvarili proizvodnju na nivou 97 odsto planirane.
"Sve energetske objekte karakteriše očuvanje funkcionalne sposobnosti tehnološke i druge opreme, redovno godišnje održavanje radne sposobnosti proizvodnih sistema, prenosne i distributivne mreže, kao i ulaganja u modernizaciju pojedinih tehničkih sistema”, saopštili su agenciji Mina-business predstavnici Stručne službe PKCG.
Oni smatraju da je teško davati prognoze vremenskog roka izgradnje drugog bloka Termoelektrane (TE) Pljevlja, s obzirom na to da je, prema ranijim najavama, početkom prošle godine trebalo da bude okončan postupak izbora najpovoljnijeg ponuđača za realizaciju tog važnog projekta.
“Taj objekat zbog njegove definisanosti, i sa tehničkog i drugih aspekata, mogao bi biti najbrže realizovan. Njime bi se obezbijedila sigurnost elektroenergetskog sistema Crne Gore i smanjio deficit električne energije”, kazali su predstavnici Stručne službe PKCG.
Oni su podsjetili da postojećoj Termoelektrani ističe radni vijek.
“Zbog određenih ishitrenih odluka, koje su donošene u skoroj prošlosti vezano za gradnju važnih energetskih postrojenja, koje tek sada počinju da se preispituju, propuštene su veoma izgledne prilike da Crna Gora stvori važne izvore energije i umjesto deficita ima suficit energije”, naveli su iz Stručne službe PKCG.
Oni su saopštili da se u prošloj godini značajno investiralo u gradnju malih hidroelektrana, pogotovo na sjeveru Crne Gore. Taj trend bi, kako su dodali, trebalo da se nastavi i u ovoj, što ohrabruje.
“Naravno, nijesu to potencijali koji će značajno izmijeniti enegetsku sliku Crne Gore, ali svakako doprinose njenom regionalnom razvoju. Treba pozitivno ocijeniti činjenicu da su u najvećem broju slučajeva, od faze projektovanja do faze izvođenja, uključeni domaći kapaciteti”, rekli su iz Stručne službe PKCG.
Strategija razvoja enegetike do 2030. godine dobro je, kako su kazali, definisala šta je potrebno uraditi, dok je akconim planom utvrđen način na koji to treba raditi.
“Ukoliko se budemo držali planiranog, očekivani rezultati neće izostati”, poručili su predstavnici Stručne službe.
Oni očekuju da će se na energetskom tržištu Crne Gore, koje je otvoreno ove godine, pojaviti još snabdjevača, što bi na kraju trebalo povoljno da se odrazi na potrošače, odnosno krajnje kupce.
Nacrt izmjena i dopuna zakona o energetici, o kojem se raspravljalo na radnim tijelima PKCG, tačno je pozicionirao i odredio mjesto i ulogu operatera tržišta električne energije.
“Imajući u vidu njegovu fleksibilnost, očekuje se da će se na slobodnom tržištu pojaviti još snabdjevača”, kazali su iz PKCG.
"Sve energetske objekte karakteriše očuvanje funkcionalne sposobnosti tehnološke i druge opreme, redovno godišnje održavanje radne sposobnosti proizvodnih sistema, prenosne i distributivne mreže, kao i ulaganja u modernizaciju pojedinih tehničkih sistema”, saopštili su agenciji Mina-business predstavnici Stručne službe PKCG.
Oni smatraju da je teško davati prognoze vremenskog roka izgradnje drugog bloka Termoelektrane (TE) Pljevlja, s obzirom na to da je, prema ranijim najavama, početkom prošle godine trebalo da bude okončan postupak izbora najpovoljnijeg ponuđača za realizaciju tog važnog projekta.
“Taj objekat zbog njegove definisanosti, i sa tehničkog i drugih aspekata, mogao bi biti najbrže realizovan. Njime bi se obezbijedila sigurnost elektroenergetskog sistema Crne Gore i smanjio deficit električne energije”, kazali su predstavnici Stručne službe PKCG.
Oni su podsjetili da postojećoj Termoelektrani ističe radni vijek.
“Zbog određenih ishitrenih odluka, koje su donošene u skoroj prošlosti vezano za gradnju važnih energetskih postrojenja, koje tek sada počinju da se preispituju, propuštene su veoma izgledne prilike da Crna Gora stvori važne izvore energije i umjesto deficita ima suficit energije”, naveli su iz Stručne službe PKCG.
Oni su saopštili da se u prošloj godini značajno investiralo u gradnju malih hidroelektrana, pogotovo na sjeveru Crne Gore. Taj trend bi, kako su dodali, trebalo da se nastavi i u ovoj, što ohrabruje.
“Naravno, nijesu to potencijali koji će značajno izmijeniti enegetsku sliku Crne Gore, ali svakako doprinose njenom regionalnom razvoju. Treba pozitivno ocijeniti činjenicu da su u najvećem broju slučajeva, od faze projektovanja do faze izvođenja, uključeni domaći kapaciteti”, rekli su iz Stručne službe PKCG.
Strategija razvoja enegetike do 2030. godine dobro je, kako su kazali, definisala šta je potrebno uraditi, dok je akconim planom utvrđen način na koji to treba raditi.
“Ukoliko se budemo držali planiranog, očekivani rezultati neće izostati”, poručili su predstavnici Stručne službe.
Oni očekuju da će se na energetskom tržištu Crne Gore, koje je otvoreno ove godine, pojaviti još snabdjevača, što bi na kraju trebalo povoljno da se odrazi na potrošače, odnosno krajnje kupce.
Nacrt izmjena i dopuna zakona o energetici, o kojem se raspravljalo na radnim tijelima PKCG, tačno je pozicionirao i odredio mjesto i ulogu operatera tržišta električne energije.
“Imajući u vidu njegovu fleksibilnost, očekuje se da će se na slobodnom tržištu pojaviti još snabdjevača”, kazali su iz PKCG.