Nasilje nad ženama i dalje je veliki problem crnogorskog društva, a donosioci odluka se ne bore dovoljno protiv te pojave, poručili su iz CGO povodom 25. novembra - Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.
Podaci UN-a, kako su podsjetili, ukazuju da je 40 odsto žena u svijetu žrtva nasilja, prisiljeno na seksualni odnos ili je doživjelo neki vid zlostavljanja, a nasilnik je najčešće muškarac iz bliskog okruženja.
“Nasilje nad ženama rašireno je širom svijeta i ne poznaje državne granice, rasu, klasu, kulturu, tradiciju ili religiju. I istraživanja u Crnoj Gori ukazuju da su žene dominantno prisutne među žrtvama nasilja”, navodi se u saopštenju.
Donosioci odluka, kako su ocijenili u CGO-u, nijesu dovoljno senzibilni da djelovanjem zastupaju ženska prava i djelotvornu borbu protiv nasilja nad ženama, što konstatuje, kako su podsjetili, i posljednji Izvještaj Evropske komisije o napretku.
“Diskriminacija na osnovu pola, mizoginija i omalovažavanje napora ka unaprijeđenju prava žena i postizanju rodne ravnopravnosti, čvrsto su utemeljeni u patrijarhalnom i tradicionalističkom odnosu prema ženi koji se teško mijenja i pored solidnog zakonodovnog okvira”, navodi se u saopštenju te organizacije.
U CGO-u smatraju da u Crnoj Gori pojedini mediji pokušavaju urušiti ugled i dostojanstvo žena koje djeluju u javnom prostoru, “gazeći sve etičke standarde novinarstva, a sa očitom namjerom da se omalovaži javni angažman i degradiraju žene i njihova dostignuća u profesionalnoj sferi, ali i kao ličnosti”.
Rezultat toga su, kako smatraju, i rezultati istraživanja prema kojima je više od 70 odsto ispitanika saglasno sa tvrdnjom da je osnovna uloga žene u društvu da bude dobra supruga i majka.
Ukazali su i da svaki četvrti ispitanik (muškarac) izjavljuje da je nasilje prema ženi opravdano u pojedinim situacijama, kao i da je za nasilje koje joj se dešava kriva žena jer nije u stanju da napusti nasilnika ili ga je izazvala svojim ponašanjem.
Iz CGO su kazali da to kreira društvenu klimu u kojoj je nasilje nad ženom prihvatljivo, dok donosioci odluka nevoljno podržavaju napore civilnog društva da se ovo promijeni.
“Blagom kaznenom politikom u slučajevima nasilja u porodici, koja je naša praksa, šalje se loša poruka da je ovo nasilje legitimno i društveno prihvatljivo”, podsjetili su iz CGO, poručujući da zabrinjava i činjenica da se krivične prijave često odbacuju zbog nedostatka dokaza, a žrtve zbog nepovjerenja prema institucijama i straha rijetko same prijavljuju nasilje.
“Žene koje su preživjele nasilje ne dobijaju odgovarajuću psihosocijalnu podršku i pravnu pomoć u institucijama socijalne i zdravstvene zaštite, kao ni njihova djeca koja često zajedno sa njima prolaze kroz pakao porodičnog nasilja”, navodi se u saopštenju.
U CGO-u smatraju da se moraju stvoriti uslovi za uspostavljanje novih mehanizama podrške za žene žrtve nasilja, efikasniju saradnju institucija i nevladinog sektora koji se bavi pitanjem nasilja nad ženama radi održivosti programa usmjerenih na podizanje svijesti građana o problemu žena žrtava nasilja.
Oni su pozvali nadležne da razmotre rezultate primjene zakona i protokola koji uređuju oblast nasilja u porodici i Strategije zaštite od nasilja u porodici 2011-2015 i preduzmu hitne mjere kako bi se obezbijedila efikasna primjena.