Ministarstvo finansija potvrdilo je u obrazloženju predloga budžeta za 2015. da Vlada hoće i naredne godine da zadrži krzni porez na plate, pišu Vijesti.
Ova mjera “privremenog karaktera” podrazumijeva da se sve zarade od 480 eura neto (720 bruto) oporezuju po stopi od devet odsto, a ostatak iznad toga po stopi od 15 odsto. Zbog te mjere je većina poslodavaca smanjila plate zaposlenima, navodi podgorički dnevnik.
Vijesti podsjećaju da je krizni porez je uveden 8. februara 2013. i u toj godini je budžet dopunjen 13 miliona. Građanima je ukupno u toj godini po osnovu kriznog poreza, povećanja stope PDV-a sa 17 na 19 odsto, taksi od po euro na sim kartice i brojila za struju uzeto preko 75 miliona eura. Takse su ukinute, a biće odmrznute penzije, ali bez povišice.
Ubiranje kriznog poreza u 2015. nema podršku opozicionih partija (DF, SNP, Pozitivna), ali će ga parlament usvojiti podrškom vlasti.
Poslanici DPS -a su ljetos predložili da se zadrži krizni porez preko izmjena zakona o porezu na dohodak fizičkih lica.
Nije javno saopšteno koliko je novca ove godine prihodovano od kriznog poreza, dok su penzioneri ostali uskraćeni za 4,8 miliona jer je izbjegnuto da se penzije povećaju za 1,25 odsto.
Penzije će nakon dvije godine biti odmrznute od januara naredne godine i usklađivaće se sa troškovima života i prosječnom zaradom.
Ministar finansija Radoje Žugić kazao je da je u protekle dvije godine najstarija populacija podnijela teret krize zbog čega će se penzije u narednom periodu usklađivati jedino u slučaju kada treba da se povećaju.
Vijesti navode da nisu dobile odgovor od Ministarstva finansija na pitanja zašto je došlo do smanjenja izdataka za bruto zarade zarade zaposlenih, koji su na državnoj kasi, u iznosu od 7,3 miliona.
Pomoćnik ministra finansija Nikola Vukićević nedavno je kazao za RTCG da je riječ o “prekompoziciji budžeta na zahtjev Univerziteta i da je taj novac prebačen na stavku transfera institucijama”, te da zarade u javnom sektoru neće biti smanjivane.
Ukupno, budžet za narednu godinu iznosi 1,56 milijardi eura, što je nešto više od ovogodišnjeg. Kapitalni budžet je 284,1 milion, a izvorni prihodi 1,32 milijarde. Budžetu će iduće godine nedostajati oko 634 miliona, od čega je deficit budžeta 235,7 miliona. Od toga za autoput ide 206 miliona pozajmice. Ostatak se odnosi na stare kredite i emitovane obveznice koje dolaze na naplatu, navode Vijesti.
Vijesti podsjećaju da je krizni porez je uveden 8. februara 2013. i u toj godini je budžet dopunjen 13 miliona. Građanima je ukupno u toj godini po osnovu kriznog poreza, povećanja stope PDV-a sa 17 na 19 odsto, taksi od po euro na sim kartice i brojila za struju uzeto preko 75 miliona eura. Takse su ukinute, a biće odmrznute penzije, ali bez povišice.
Ubiranje kriznog poreza u 2015. nema podršku opozicionih partija (DF, SNP, Pozitivna), ali će ga parlament usvojiti podrškom vlasti.
Poslanici DPS -a su ljetos predložili da se zadrži krizni porez preko izmjena zakona o porezu na dohodak fizičkih lica.
Nije javno saopšteno koliko je novca ove godine prihodovano od kriznog poreza, dok su penzioneri ostali uskraćeni za 4,8 miliona jer je izbjegnuto da se penzije povećaju za 1,25 odsto.
Penzije će nakon dvije godine biti odmrznute od januara naredne godine i usklađivaće se sa troškovima života i prosječnom zaradom.
Ministar finansija Radoje Žugić kazao je da je u protekle dvije godine najstarija populacija podnijela teret krize zbog čega će se penzije u narednom periodu usklađivati jedino u slučaju kada treba da se povećaju.
Vijesti navode da nisu dobile odgovor od Ministarstva finansija na pitanja zašto je došlo do smanjenja izdataka za bruto zarade zarade zaposlenih, koji su na državnoj kasi, u iznosu od 7,3 miliona.
Pomoćnik ministra finansija Nikola Vukićević nedavno je kazao za RTCG da je riječ o “prekompoziciji budžeta na zahtjev Univerziteta i da je taj novac prebačen na stavku transfera institucijama”, te da zarade u javnom sektoru neće biti smanjivane.
Ukupno, budžet za narednu godinu iznosi 1,56 milijardi eura, što je nešto više od ovogodišnjeg. Kapitalni budžet je 284,1 milion, a izvorni prihodi 1,32 milijarde. Budžetu će iduće godine nedostajati oko 634 miliona, od čega je deficit budžeta 235,7 miliona. Od toga za autoput ide 206 miliona pozajmice. Ostatak se odnosi na stare kredite i emitovane obveznice koje dolaze na naplatu, navode Vijesti.