"Poslodavci nemaju potrebu za novim radnim mjestima, zbog toga što ni postojeći kapaciteti nisu dovoljno iskorišćeni pa zato ni nema novog zapošljavanja", kaže za Vijesti ekonomski analitičar Vasilije Kostić
Crnogorska ekonomija u prošloj godini ojačala je za 3,3 odsto, što je jedna od najvećih stopa rasta ne samo u cijeloj Evropi, objavio je nedavno MONSTAT, pišu Vijesti uz podsjećanje da životni standard građana stagnira kao i stopa nezaposlenosti.
„Naš ekonomski rast ne donosi nova radna mjesta zato što postoje neiskorišćeni kapaciteti i sve se odvija na osnovu rasta postojeće produktivnosti koja je i onako na niskom nivou. Poslodavci nemaju potrebu za novim radnim mjestima, zbog toga što ni postojeći kapaciteti nisu dovoljno iskorišćeni pa zato ni nema novog zapošljavanja. Rast koji ne donosi nova radna mjesta upravo govori o tome", kaže za podgorički dnevnik ekonomski analitičar Vasilije Kostić.
Om smatra da uzroka statističkog, ali ne i formalnog ekonomskog rasta, ima više, među kojima su i oni kompleksni političko-ekonomski, kulturološki i socijalno-antropološki.
„U važnu grupu razloga koji su dominantno političkog karaktera odnosno na njih presudan uticaj ima politička sfera, spadaju vladavina prava, poštovanje ugovora, korupcija, efikasnost institucija, slobodna konkurencija. Ti faktori imaju presudan značaj za prosperitetnost jedne ekonomije odnosno za njen dinamičan rast i napredak, a oni su često notirani u raznim izvještajima kao problematični“, kaže Kostić i dodaje da
„Ako nema sigurnosti u ispunjenju ugovora, teško je očekivati ozbiljnu poslovnu aktivnost u investicionom i svakom drugom smislu".
Na pitanje da li bi se veća stopa ekonomskog rasta osjetila u „širem krugu", pa i na standard građana, Kostić kaže da taj princip ne funkcioniše na zadovoljavajući način.
„Figurativno rečeno 'plima ne diže sve čamce' neke i izbaci na obalu, što bi značilo da ukoliko sistem raspodjele novostvorene vrijednosti u društvu nije socijalno pravedan, odnosno, ukoliko u raspodjeli efekata rasta ne učestvuju i najširi slojevi stanovništa već se najveći dio efekata dijeli među najbogatijim slojem, takav rast ne znači mnogo za rast najvećeg broja građana", rekao je Kostić za Vijesti.
Ukoliko se efekti socijalno pravednije preraspodjeljuju, onda takav rast, prema njegovim riječima, doprinosi opštedruštvenom blagostanju.
„Vjerujem da bi kod nas uz reforme o kojima se govori pretpostavljena situacija značajnijeg rasta ekonomije rezultirala i rastom standarda građana", navodi Kostić.
U izvještajima svjetskih ekonomskih i finansijskih institucija često se ističe potreba strukturnih reformi uekonomiji Crne Gore, kako bi se olakšalo poslovanje a time oslobodio prostor za bolju privrednu aktivnost i veći priliv stranih direktnih investicija. Naredni takav izvještaj stiže iz Svjetske banke, koja će 29. oktobra objaviti Doing Business 2015 rezultate istraživanja o poslovnom ambijentu u skoro 200 zemalja, među kojima je i Crna Gora, pišu Vijesti.
Jedan od problema koji se često provlači kroz te izvještaje je i neadekvatna radna snaga. Kostić priznaje da je neraspolaganje odgovarajućim znanjima i poslovnim vještinama evidentan i nije nov.
„On je prije svega pokazatelj ne samo kako se to često kaže manjkavosti obrazovnog sistema, koji se neopravdano označava za jedinog 'krivca', već i niza drugih sistemskih faktora koji su priča za sebe. U svakom slučaju, treba imati u vidu da ljudi kao bića reaguju na podsticaje i prave lične izbore koji su pod uticajem ličnih psiho-fizičkih, socijalnih, ekonomskih , političkih, kulturnih i drugih činilaca", smatra Kostić.
Ti činionci, prema njegovim riječima, imaju presudni uticaji sa tržišta rada, pa i na zarade, zakone, ugovore...
„Uostalom, nije mi poznato da su naši ljudi manje produktivni od drugih ljudi u svjetskim kompanijama. Čini mi se da je u mnogo slučajeva upravo obrnuto", ocijenio je Kostić.
Često se u javnosti čuju ocjene daprivreda Crne Gore ne može jače naprijed jer nema potrebnu podršku poslovnih banaka.
Kostić navodi da finansijske kompanije ne mogu biti oslonac za ekonomski rast.
„Stvari ne funkcionišu na taj način. Banke same po sebi ne brinuo ekonomskom rastu i nijesu društveno senzitivne, izuzev ako nijesu državne. Njih, prirodno, primarno ne brinu problemi društvenog razvoja i ekonomskog rasta. To je posao vlade“, objasnio je Kostić.
Svjetska banka će u srijedu, 29. oktobra predstaviti najnoviji izvještaj o lakoći poslovanja Doing Business 2015. i Crna Gora ga očekuje sa 44. mjesta koje je zauzela u prošlogodišnjem izvještaju.
S obzirom da se radi o listi koja broji 189 zemalja, ova pozicija je prilično dobra, a prošlogodišnja pozicija je bolja za sedam mjesta u odnosu na prethodnu zahvaljujući napretku u dvije oblasti izdavanju građevinskih dozvola i i registraciji imovine.
Kada je u pitanju region, biznis se najlakše odvija u Makedoniji, koja je zauzela 25. mjesto i koja, po Svjetskoj banci, spada među top deset ekonomija svijeta sa najbržim napretkom.
Ispred Crne Gore je i Slovenija, na 33. mjestu, dok su daleko iza nje Kosovo na 86, Hrvatska na 89, Albanija na 90, Srbija na 93, a BiH na 131. poziciji.
„Naš ekonomski rast ne donosi nova radna mjesta zato što postoje neiskorišćeni kapaciteti i sve se odvija na osnovu rasta postojeće produktivnosti koja je i onako na niskom nivou. Poslodavci nemaju potrebu za novim radnim mjestima, zbog toga što ni postojeći kapaciteti nisu dovoljno iskorišćeni pa zato ni nema novog zapošljavanja. Rast koji ne donosi nova radna mjesta upravo govori o tome", kaže za podgorički dnevnik ekonomski analitičar Vasilije Kostić.
Om smatra da uzroka statističkog, ali ne i formalnog ekonomskog rasta, ima više, među kojima su i oni kompleksni političko-ekonomski, kulturološki i socijalno-antropološki.
„U važnu grupu razloga koji su dominantno političkog karaktera odnosno na njih presudan uticaj ima politička sfera, spadaju vladavina prava, poštovanje ugovora, korupcija, efikasnost institucija, slobodna konkurencija. Ti faktori imaju presudan značaj za prosperitetnost jedne ekonomije odnosno za njen dinamičan rast i napredak, a oni su često notirani u raznim izvještajima kao problematični“, kaže Kostić i dodaje da
„Ako nema sigurnosti u ispunjenju ugovora, teško je očekivati ozbiljnu poslovnu aktivnost u investicionom i svakom drugom smislu".
Na pitanje da li bi se veća stopa ekonomskog rasta osjetila u „širem krugu", pa i na standard građana, Kostić kaže da taj princip ne funkcioniše na zadovoljavajući način.
„Figurativno rečeno 'plima ne diže sve čamce' neke i izbaci na obalu, što bi značilo da ukoliko sistem raspodjele novostvorene vrijednosti u društvu nije socijalno pravedan, odnosno, ukoliko u raspodjeli efekata rasta ne učestvuju i najširi slojevi stanovništa već se najveći dio efekata dijeli među najbogatijim slojem, takav rast ne znači mnogo za rast najvećeg broja građana", rekao je Kostić za Vijesti.
Ukoliko se efekti socijalno pravednije preraspodjeljuju, onda takav rast, prema njegovim riječima, doprinosi opštedruštvenom blagostanju.
„Vjerujem da bi kod nas uz reforme o kojima se govori pretpostavljena situacija značajnijeg rasta ekonomije rezultirala i rastom standarda građana", navodi Kostić.
U izvještajima svjetskih ekonomskih i finansijskih institucija često se ističe potreba strukturnih reformi uekonomiji Crne Gore, kako bi se olakšalo poslovanje a time oslobodio prostor za bolju privrednu aktivnost i veći priliv stranih direktnih investicija. Naredni takav izvještaj stiže iz Svjetske banke, koja će 29. oktobra objaviti Doing Business 2015 rezultate istraživanja o poslovnom ambijentu u skoro 200 zemalja, među kojima je i Crna Gora, pišu Vijesti.
Jedan od problema koji se često provlači kroz te izvještaje je i neadekvatna radna snaga. Kostić priznaje da je neraspolaganje odgovarajućim znanjima i poslovnim vještinama evidentan i nije nov.
„On je prije svega pokazatelj ne samo kako se to često kaže manjkavosti obrazovnog sistema, koji se neopravdano označava za jedinog 'krivca', već i niza drugih sistemskih faktora koji su priča za sebe. U svakom slučaju, treba imati u vidu da ljudi kao bića reaguju na podsticaje i prave lične izbore koji su pod uticajem ličnih psiho-fizičkih, socijalnih, ekonomskih , političkih, kulturnih i drugih činilaca", smatra Kostić.
Ti činionci, prema njegovim riječima, imaju presudni uticaji sa tržišta rada, pa i na zarade, zakone, ugovore...
„Uostalom, nije mi poznato da su naši ljudi manje produktivni od drugih ljudi u svjetskim kompanijama. Čini mi se da je u mnogo slučajeva upravo obrnuto", ocijenio je Kostić.
Često se u javnosti čuju ocjene daprivreda Crne Gore ne može jače naprijed jer nema potrebnu podršku poslovnih banaka.
Kostić navodi da finansijske kompanije ne mogu biti oslonac za ekonomski rast.
„Stvari ne funkcionišu na taj način. Banke same po sebi ne brinuo ekonomskom rastu i nijesu društveno senzitivne, izuzev ako nijesu državne. Njih, prirodno, primarno ne brinu problemi društvenog razvoja i ekonomskog rasta. To je posao vlade“, objasnio je Kostić.
Svjetska banka će u srijedu, 29. oktobra predstaviti najnoviji izvještaj o lakoći poslovanja Doing Business 2015. i Crna Gora ga očekuje sa 44. mjesta koje je zauzela u prošlogodišnjem izvještaju.
S obzirom da se radi o listi koja broji 189 zemalja, ova pozicija je prilično dobra, a prošlogodišnja pozicija je bolja za sedam mjesta u odnosu na prethodnu zahvaljujući napretku u dvije oblasti izdavanju građevinskih dozvola i i registraciji imovine.
Kada je u pitanju region, biznis se najlakše odvija u Makedoniji, koja je zauzela 25. mjesto i koja, po Svjetskoj banci, spada među top deset ekonomija svijeta sa najbržim napretkom.
Ispred Crne Gore je i Slovenija, na 33. mjestu, dok su daleko iza nje Kosovo na 86, Hrvatska na 89, Albanija na 90, Srbija na 93, a BiH na 131. poziciji.