Sindikati zaposlenih u javnom sektoru traže povećanje zarada, najavljujući mogućnost zajedničkog djelovanja kako bi se taj cilj ostvario, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare Unije slobodnih sindikata.
Predsjednik Sindikata prosvjete Zvonko Pavićević kazao je da će se sindikati zajedno boriti da se povećaju zarade zaposlenima u javnom sektoru.
Pavićević je podsjetio da su prije mjesec sindikati uputili zahtjev Vladi za povećanje zarada, smatrajući da je došao pogodan trenutak da konačno dođe do povećanja zarada.
On je objasnio da su se sindikati pozvali na Sporazum potpisan 2011. godine, kojim se predviđa da će zarade zaposlenih u javnom sektoru pratiti ekonomski rast i da će, ukoliko dođe do rasta budžeta od 3,5 odsto, biti stvoreni uslovi za povećanje zarada.
Prema njegovim riječima, do predviđenog rasta je došlo 2013. godine, pa je taj uslov ostvaren.
„Ovaj put ćemo naše aktivnosti koordinirati, pa ćemo zajedno nastupati, sindikati prosvjete i zdravstva, a vidjećemo i kolike su mogućnosti i kapaciteti za to sindikata odbrane i UCG“, kazao je Zvonko Pavićević.
Prema njegovim riječima, postoji mogućnost da se aktivnosti sindikata sinhronizuju i da oni nastupe zajedno, jer bi, kako je naveo, na taj način bili jači.
Pavićević je kazao da je još jedan od razloga za podnošenje ovog zahtjeva to što Univerzitet, odbrana, zdravstvo i prosvjeta zaslužuju bolji tretman u državi.
On je ukazao i na činjenicu da je prosječna zarada u državi viša od prosječne zarade zaposlenih u prosvjeti i ostalim sektorima.
„Prosječna zarada u Crnoj Gori je 470 eura, dok je prosvetarima prosječna plata 454 eura“, objasnio je Zvonko Pavićević.
Pavićević je rekao da su postojali pokušaji pregovora sa resornim i Ministarstvom finansija, dok ih premijer Milo Đukanović nije zvanično prekinuo izjavom da bi bilo neodgovorno sada povećavati zarade.
On je poručio da Sindikat prosvjete neće odustati od zahtjeva, i da će se održavati sastanci sa svim prosvjetnim radnicima, kako bi se dogovorilo dalje djelovanje u vezi sa tokom i prekidom pregovora oko povećanja zarada.
Način daljeg djelovanja, kako je rekao, zavisi od raspoloženja zaposlenih, ali „ta borba, svakako, podrazumijeva sve oblike sindikalne borbe koji postoje u Crnoj Gori. Za sada nije poznato da li će to biti nešto najradikalnije, sve zavisi od nastavka pregovora koji su najavljeni za 25.avgust“.
Na pitanje novinara da li najava da će iskoristiti sve sindikalne vidove borbe znači da je moguće kašnjenje početka školske godine, Zvonko Pavićević je odgovorio da su sve opcije moguće.
On je objasnio da sve zavisi od raspoloženja kolega, a moguća je, kako je naveo, i ta radikalana mjera - da se odloži početak školske godine.
„Zakon o štrajku u ovim djelatnostima zabranjuje totalnu obustavu rada. Mi moramo da se prilagodimo minimumumu procesa rada. Ali, to ne znači da se prosvjetni radnici, ako vide da ih neko potpuno ignoriše, neće odlučiti na nešto što možda i nije zakonito“, upozorio je Pavićević.
Na pitanje novinara da li se nakon najave sinhronizovanog djelovanja sindikata četiri sektora, može očekivati i zajednički štrajk tih sektora, predsjednik Sindikata zdravstva Vladimir Pavićević je odgovorio potvrdno.
On je rekao da ni u sektoru zdravstva nije bilo povećanja zarada dugi niz godina, posjetivši na sadržaj Sporazuma iz 2011, i atmosferu štrajka zaposlenih u kojoj je potpisan.
„Tada je Vlada, zajedno sa svim sindikatima, potpisala sporazum kojom se obavezala da će formirati Komisiju u kojoj će biti predstavnici svih sindikata, da će se pratiti potrošnja budžeta i da će uslovi za povećanje zarada postojati ukoliko BDP bude rastao za više od 3, 5 odsto“, rekao je Vladimir Pavićević.
Prema njegovim riječima, sindikati su tada prihvatili da zarade prate nivo ekonomskog rasta, očekujući transparetnost u tom proscesu, ali to, kako je naveo, nije ispoštovano.
„Monstat je 2013. godine objavio da je rast BDP-a bio veći od 3,5 odsto i konačno su se stekli uslovi za povećanje zarada zaposlenih u javnom sektoru, predviđeni Sporazumom“, objasnio je Vladimir Pavićević.
On je rekao da zaposleni ne mogu čekati da u crnogorskom budžetu dođe do suficita.
„Postavlja se pitanje da li zaposleni u javnom sektoru treba da čekaju da Crna Gora bude u suficitu, a ne zna se za koliko godina će se to desiti".
Predsjednik Sindikata odbrane Nenad Čobeljić kazao je da je i u tom sktoru prosječna zarada niža od one u državi.
„Prosječna zarada u vojsci je 440 eura, prema podacima Ministarstva odbrane, uključujući vojne dodatke“, rekao je Čobeljić.
Prema njegovim riječima, ukoliko se izuzmu piloti i drugi službenici koji imaju više plate, onda prosječna zarada iznosi oko 400 eura.
„Mi očekujemo da budemo uvaženi, prije svega, za to smo se borili i na neki način izborili. Očekujemo i da na osnovu ovog zahtjeva počnemo pregovore i da sa Ministarstvom odbrane procijenimo situaciju“, kazao je Čobeljić.