kršenja načela Kodeksa novinara govore da mediji u Crnoj Gori još ne uspijevaju da ga primijene, odnosno da zaštite druge od svoje moći, ocijenjeno je na predstavljanju trećeg izvještaja o radu novinarskih samoregulatornih tijela.
Učestala kršenja svih načela Kodeksa novinara govore da mediji u Crnoj Gori još ne uspijevaju da ga primijene, odnosno da zaštite druge od svoje sile i moći, ocijenjeno je na predstavljanju trećeg izvještaja o radu novinarskih samoregulatornih tijela.
Izvještaj je dio projekta Monitoring novinarskih samoregulatornih tijela, koji Akcija za ljudska prava (HRA) realizuje od septembra 2012. godine, uz podršku britanske Ambasade.
Programska direktorica HRA Marijana Buljan kazala je da će projekat trajati do septembra, za kada je planiran posljednji izvještaj.
„Cilj projekta je pružiti podršku medijima i medijskim samoregulatornim tijelima da objektivno i ujednačeno primjenjuju Kodeks novinara Crne Gore“, rekla je Buljan.
U HRA, kako je navela, vjeruju da samoregulacija medija treba i može da koristi zaštiti ljudskih prava i sprječavanju njihovog kršenja.
„Samoregulacija, ako se vrši stručno i nepristrasno, može koristiti i građanima i medijima“, naglasila je Buljan.
Prema njenim riječima, monitoring HRA pokazao je da mediji i dalje krše kodeks.
„Posebno je zabrinjavajuće što krše načela jedan i tri, koja govore o suštini novinarske profesije, jer se tiču tačnosti, objektivnosti, odvajanja komentara od informacija i utemeljenosti komentara u činjenicama“, rekla je Buljan.
Ona je kazala da, iako i dalje dominira kršenje načela deset - pretpostavke nevinosti, što bi značilo da mediji presuđuju i prije suda, uočen je trend smanjivanja u odnosu na prethodni izvještaj, što je ohrabrujuće.
„Ovako učestala kršenja svih načela kodeksa govore da mediji u Crnoj Gori još ne uspijevaju primijeniti kodeks, ili što bi se moglo reći - ne ponašaju se čojski, jer ne štite druge od svoje sile i moći, jer mediji imaju i silu i moć“, navela je Buljan.
Ona je pojasnila da se u Izvještaju upoređuje monitoring HRA sa monitoringom Medijskog savjeta za samoregulaciju (MSS), jer ombudsmani imaju mogućnost da sprovode monitoring, ali nemaju obavezu.
„Zato u našem izvještaju sistematski upoređujemo nalaze monitoringa HRA sa nalazima MSS-a, dok o radu ombudsmana donosimo zaključke na osnovu nekih primjera iz njihovog rada“, pojasnila je Buljan.
Koautor izvještaja Dragoljub Vuković kazao je da je, kada su u pitanju štampani i on-line mediji, MSS od oktobra do februara evidentirao 83 primjera kršenja Kodeksa, dok je u istom periodu HRA zapazila 511, ili šest puta više.
Mediji su, kako je naveo, kršili većinu od 12 osnovnih načela, ali je najviše bilo kršenja načela deset, kojih je bilo 311, i u čemu je prednjačio list Dan - 125 primjera.
Poslije njega, HRA je zabilježila da je najčešće kršeno načelo broj jedan koje se odnosi na tačnost, u 62 primjera, a zatim načelo broj tri koje se tiče neprikosnovenosti činjenica – 38 primjera.
Vuković je pojasnio da je, u istom periodu, MSS evidentirao 33 primjera kršenja načela broj jedan i 11 primjera načela broj tri.
„Uočili smo a MSS vrlo selektivno registruje kršenje pretpostavke nevinosti, pa smo u ovom izvještaju preporučili da njegov monitoring tim ubuduće jednaku pažnju poklanja kršenjima svakog od osnovnih načela Kodeksa, ili da makar navede opravdane razloge za selektivan pristup“, naveo je on.
Vuković je kazao da je od ukupnog broja kršenja Kodeksa koje je evidentirao, MSS dvije trećine našao u dnevnicima Dan i Vijesti, kao i na portalu Vijesti, odnsno u medijima koji nisu članovi tog samoregulatornog tijela i ne priznaju njegovu nadležnost.
S druge strane, kako je naveo, više od polovine primjera kršenja koje su evidentirali saradnici HRA, odnosi se na medije koje su članice MSS-a.
U HRA smatraju i da bi MSS trebalo da, makar periodično, nadgleda rad elektronskih medija, prije svega televizija koje signalom pokrivaju cijelu Crnu Goru, a koje su članice tog tijela.
Predsjednik MSS-a Ranko Vujović kazao je da su u tom tijelu, prilikom njegovog formiranja, precijenili sopstvene mogućnosti u vezi sa praćenjem svih medija.
„U radu smo došli do toga da nemamo ni tehničkih ni ljudskih kapaciteta da bi pratili televizijske programe, jer je to jako zahtjevan posao“, precizirao je Vujović.
U izvještaju HRA monitoringom je bilo obuhvaćeno pet televizija.
Buljan je kazala da je MSS u svojim izvještajima samo u jednom slučaju spomenuo TV Pink, za koju je načelno navedeno da je u svojim informativnim emisijama „Minut-dva“ i „Info Monte“ prekršila načelo, jer je koristila nadimke za osobe o kojima se govori.
„Prema monitoringu HRA, zabilježeno je ukupno 70 primjera, ubjedljivo najviše kod televizije Pink Montenegro. Napominjem da mi ne monitoriramo emisiju 'Minut-dva', već samo glavne informativne programe“, kazala je Buljan, dodajući da je kod te TV uočeno čak 43 kršenja Kodeksa.
Slijede, kako je navela, TV Vijesti i TV Crne Gore sa po deset, TV Atlas sa sedam kršenja, dok je kod TV Prva zabilježeno jedno kršenje koje nije ušlo u izvještajni period.
Buljan je rekla da u televizijama ne prednjači kršenje pretpostavke nevinosti, nego načela jedan i tri, pri čemu opet daleko prednjači Pink M.
Iz HRA su konstatovali da je od uspostavljanja ombudsmana TV Vijesti prošlo skoro godinu, a taj medij još nije usvojio interni etički kodeks, a takođe je ombudsmanima lista i TV Vijesti preporučeno da tješnje sarađuju.
U Izvještaju HRA ocijenjenjeno je da su priključivanje novih lokalnih medija Samoregulatornom savjetu za lokalnu štampu i odluka lista Dan da uspostavi ombudsmana, primjeri afirmacije potrebe za uspostavljanjem djelotvorne samoregulatorne prakser u crnogorskoj medijskoj zajednici.
"Preporučili smo da je krajnje vrijeme da nedjeljnik Monitor za sebe odabere odgovarajuću formu samoregulacije, kao što bi trebalo da urade i brojni elektronski mediji koji nisu uključeni ni u jedno od postojećih kolektivnih samoregulatornih tijela", dodaje se u izvještaju.
Izvještaj je dio projekta Monitoring novinarskih samoregulatornih tijela, koji Akcija za ljudska prava (HRA) realizuje od septembra 2012. godine, uz podršku britanske Ambasade.
Programska direktorica HRA Marijana Buljan kazala je da će projekat trajati do septembra, za kada je planiran posljednji izvještaj.
„Cilj projekta je pružiti podršku medijima i medijskim samoregulatornim tijelima da objektivno i ujednačeno primjenjuju Kodeks novinara Crne Gore“, rekla je Buljan.
U HRA, kako je navela, vjeruju da samoregulacija medija treba i može da koristi zaštiti ljudskih prava i sprječavanju njihovog kršenja.
„Samoregulacija, ako se vrši stručno i nepristrasno, može koristiti i građanima i medijima“, naglasila je Buljan.
Prema njenim riječima, monitoring HRA pokazao je da mediji i dalje krše kodeks.
„Posebno je zabrinjavajuće što krše načela jedan i tri, koja govore o suštini novinarske profesije, jer se tiču tačnosti, objektivnosti, odvajanja komentara od informacija i utemeljenosti komentara u činjenicama“, rekla je Buljan.
Ona je kazala da, iako i dalje dominira kršenje načela deset - pretpostavke nevinosti, što bi značilo da mediji presuđuju i prije suda, uočen je trend smanjivanja u odnosu na prethodni izvještaj, što je ohrabrujuće.
„Ovako učestala kršenja svih načela kodeksa govore da mediji u Crnoj Gori još ne uspijevaju primijeniti kodeks, ili što bi se moglo reći - ne ponašaju se čojski, jer ne štite druge od svoje sile i moći, jer mediji imaju i silu i moć“, navela je Buljan.
Ona je pojasnila da se u Izvještaju upoređuje monitoring HRA sa monitoringom Medijskog savjeta za samoregulaciju (MSS), jer ombudsmani imaju mogućnost da sprovode monitoring, ali nemaju obavezu.
„Zato u našem izvještaju sistematski upoređujemo nalaze monitoringa HRA sa nalazima MSS-a, dok o radu ombudsmana donosimo zaključke na osnovu nekih primjera iz njihovog rada“, pojasnila je Buljan.
Koautor izvještaja Dragoljub Vuković kazao je da je, kada su u pitanju štampani i on-line mediji, MSS od oktobra do februara evidentirao 83 primjera kršenja Kodeksa, dok je u istom periodu HRA zapazila 511, ili šest puta više.
Mediji su, kako je naveo, kršili većinu od 12 osnovnih načela, ali je najviše bilo kršenja načela deset, kojih je bilo 311, i u čemu je prednjačio list Dan - 125 primjera.
Poslije njega, HRA je zabilježila da je najčešće kršeno načelo broj jedan koje se odnosi na tačnost, u 62 primjera, a zatim načelo broj tri koje se tiče neprikosnovenosti činjenica – 38 primjera.
Vuković je pojasnio da je, u istom periodu, MSS evidentirao 33 primjera kršenja načela broj jedan i 11 primjera načela broj tri.
„Uočili smo a MSS vrlo selektivno registruje kršenje pretpostavke nevinosti, pa smo u ovom izvještaju preporučili da njegov monitoring tim ubuduće jednaku pažnju poklanja kršenjima svakog od osnovnih načela Kodeksa, ili da makar navede opravdane razloge za selektivan pristup“, naveo je on.
Vuković je kazao da je od ukupnog broja kršenja Kodeksa koje je evidentirao, MSS dvije trećine našao u dnevnicima Dan i Vijesti, kao i na portalu Vijesti, odnsno u medijima koji nisu članovi tog samoregulatornog tijela i ne priznaju njegovu nadležnost.
S druge strane, kako je naveo, više od polovine primjera kršenja koje su evidentirali saradnici HRA, odnosi se na medije koje su članice MSS-a.
U HRA smatraju i da bi MSS trebalo da, makar periodično, nadgleda rad elektronskih medija, prije svega televizija koje signalom pokrivaju cijelu Crnu Goru, a koje su članice tog tijela.
Predsjednik MSS-a Ranko Vujović kazao je da su u tom tijelu, prilikom njegovog formiranja, precijenili sopstvene mogućnosti u vezi sa praćenjem svih medija.
„U radu smo došli do toga da nemamo ni tehničkih ni ljudskih kapaciteta da bi pratili televizijske programe, jer je to jako zahtjevan posao“, precizirao je Vujović.
U izvještaju HRA monitoringom je bilo obuhvaćeno pet televizija.
Buljan je kazala da je MSS u svojim izvještajima samo u jednom slučaju spomenuo TV Pink, za koju je načelno navedeno da je u svojim informativnim emisijama „Minut-dva“ i „Info Monte“ prekršila načelo, jer je koristila nadimke za osobe o kojima se govori.
„Prema monitoringu HRA, zabilježeno je ukupno 70 primjera, ubjedljivo najviše kod televizije Pink Montenegro. Napominjem da mi ne monitoriramo emisiju 'Minut-dva', već samo glavne informativne programe“, kazala je Buljan, dodajući da je kod te TV uočeno čak 43 kršenja Kodeksa.
Slijede, kako je navela, TV Vijesti i TV Crne Gore sa po deset, TV Atlas sa sedam kršenja, dok je kod TV Prva zabilježeno jedno kršenje koje nije ušlo u izvještajni period.
Buljan je rekla da u televizijama ne prednjači kršenje pretpostavke nevinosti, nego načela jedan i tri, pri čemu opet daleko prednjači Pink M.
Iz HRA su konstatovali da je od uspostavljanja ombudsmana TV Vijesti prošlo skoro godinu, a taj medij još nije usvojio interni etički kodeks, a takođe je ombudsmanima lista i TV Vijesti preporučeno da tješnje sarađuju.
U Izvještaju HRA ocijenjenjeno je da su priključivanje novih lokalnih medija Samoregulatornom savjetu za lokalnu štampu i odluka lista Dan da uspostavi ombudsmana, primjeri afirmacije potrebe za uspostavljanjem djelotvorne samoregulatorne prakser u crnogorskoj medijskoj zajednici.
"Preporučili smo da je krajnje vrijeme da nedjeljnik Monitor za sebe odabere odgovarajuću formu samoregulacije, kao što bi trebalo da urade i brojni elektronski mediji koji nisu uključeni ni u jedno od postojećih kolektivnih samoregulatornih tijela", dodaje se u izvještaju.