Vila "Crnogorka", u kojoj je smještena Ambasada Crne Gore u Beogradu, od utorka i zvanično pripada kneginji Jelisaveti Karađorđević i njenom bratu.
Odlukom Ministarstva finansija Srbije odbijena je žalba Republičkog javnog pravobranilaštva na rješenje Agencije za restituciju i, posle 66 godina, potvrđen je povraćaj nekadašnje imovine kneginje Olge, supruge kneza Pavla, njenim naslednicima, pišu "Novosti".
"Konačno je ispravljena nepravda. Nisam smjela ni da se nadam ovome, plašila sam se bilo šta da očekujem. Ali sam negdje u dubini duše ipak vjerovala da će pravda pobijediti. Ovo je za mene veoma prijatno iznenađenje. Zahvalna sam Vladi Srbije, Agenciji za restituciju i svom advokatu" rekla je princeza Jelisaveta neposredno pošto joj je rješenje uručeno.
Ona nikada nije živjela u vili u Užičkoj 1 (prije rata Rumunska 1).
Rođena je, i prve četiri godine života provela na Bijelom dvoru, gdje je živjela porodica u vrijeme dok je knez Pavle bio namjesnik. Kraljica Marija i prestolonaslednik Petar živjeli su u okviru istog kompleksa u Starom dvoru.
"Mislim da je plan oca bio da se, kada prestolonaslednik postane punoljetan, preselimo u dvor na Brdo kod Kranja. Majka je kupila ovu vilu od svog novca da imamo kuću i kad dođemo u Beograd", rekla je princeza Jelisaveta.
Dva puta je imala priliku da vidi svoje nasledstvo.
Oba puta kada ju je bivši ambasador Crne Gore u Srbiji Anka Vojvodić pozvala na prijeme povodom Dana državnosti. Tada nije mogla da ocijeni koliko se sadašnja vila razlikuje od one predratne, jer ni u jednom arhivu nije uspjela da nađe sliku ili plan stare kuće. Našla je samo priznanice koje potvrđuju da je izvršena rekonstrukcija vile odmah po kupovini.
Vilu "Crnogorka" kneginja Olga kupila je od Beogradske zadruge.
Ugovor o kupoprodaji potpisali su, 25. marta 1940, u ime kneginje upravnik Dvora general Jovan Leko, a u ime Zadruge advokat Dušan Marinković. Imanje se sastojalo od parcele 181 sa zgradom, dvorištem i vrtom, i parcele 180 sa vinogradom na Topčiderskom vijencu.
Tih 14.354 kvadrata plaćeno je u ono vrijeme 260 dinara po kvadratu, odnosno ukupno 3.732.179 dinara.
Odlukom Predsjedništva Prezidijuma Narodne skupštine FNRJ, 8. marta 1947. godine, kneginji i njenoj porodici oduzeto je državljanstvo i konfiskovana cjelokupna imovina, a u ovoj vili je posle rata živio Edvard Kardelj.
Početkom godine, tačnije 23. januara, Viši sud u Beogradu rehabilitovao je kneginju, čime je postao ništavan ukaz Predsjedništva Prezidijuma i sve pravne posledice proizašle iz njega, pa i odluka o konfiskaciji. Tako su stvoreni uslovi da naslednici podnesu zahtjev za restituciju.
"Sad ostaje još mogućnost da Republičko pravobranilaštvo pokrene upravni spor u roku od mjesec dana. Nadamo se, međutim, da do toga neće doći jer su i Agencija za restituciju i Ministarstvo finansija odlučili da vila bude vraćena. Kneginja Olga se nije bavila politikom, ona je proglašena izdajnikom samo zato što je bila supruga kneza Pavla. Ova država je sada konačno ispravila tu nepravdu", kazao je zastupnik princeze Jelisavete Dušanka Subotić Homen.
Od daljih poteza Pravobranilaštva zavisi i kada će princeza i njen brat moći da uđu u nasledstvo. Najranije, ako RJP ne pokrene upravni spor, to bi moglo da bude za mjesec dana.
Ukoliko država tada ne omogući naslednicima kneginje Olge da uđu u posjed, oni će pokrenuti izvršni postupak.
U međuvremenu, 15. decembra, i aktuelni crnogorski ambasador Igor Jovović, kome ističe mandat, napustiće ovo zdanje.
"Kada sve bude gotovo usijeliću se u majčinu vilu. Nadam se da ću do tada dobiti i njen portret, koji sam našla u ormanu u Bijelom dvoru. Voljela bih da ga okačim na zid odmah kod ulaza, da me vječno podsjeća na majku. Nadam se da ću dobiti iz Bijelog dvora i porcelanski zeleno-bijeli servis, iz trpezarije, koji je otac majci kupio na poklon u Parizu, 1932. godine", rekla je princeza Jelisaveta za "Novosti".
(MONDO)