Izgubljeni sporovi Crne Gore za tri godine...
![Greške koje građane koštaju 60 miliona Greške koje građane koštaju 60 miliona](https://mondo.me/Picture/14/png/za-vesti.png)
Greške koje građane koštaju 60 miliona Izgubljeni sporovi države koštaju građane Crne Gore blizu 60 miliona eura i to računajući samo od početka 2011. do sredine septembra ove godine.
Iako je Državna revizorska institucija u prošlogodišnjem izvještaju o reviziji završnog računa budžeta upozorila na zabrinjavajući trend rasta sudskih potraživanja, Vlada Crne Gore problem ne rješava, niti su poznati oni koji su kažnjeni i odgovaraju zbog grešaka kojima su doprinijeli da se bespotrebno troši novac poreskih obveznika.
Samo ove godine iz državne kase će biti isplaćeno ukupno 33 miliona eura za sudska izvršenja, prenose podgoričke “Vijesti”.
Prema podacima Ministarstva finansija, ti troškovi su u 2011. iznosili 13,2 miliona eura, prošle godine 13,19 miliona, dok je u ovoj godini do sredine septembra plaćeno 17,1 milion eura.
Troškovi države po osnovu sudskih potraživanja nastali su, između ostalog, zbog neosnovanog lišavanja slobode, dugotrajnih procesa i plaćanja sudskih troškova u izgubljenim sporovima. Tu su i presude za koje su izvršene prinudne naplate za obaveze po osnovu rada (prekovremeni rad, odvojeni život, neiskorišćeni godišnji odmori)...
Prema podacima Advokatske komore, iz budžeta države Crne Gore isplaćuje se visok novčani iznos osobama koje su neosnovano lišene slobode, što je potvrđeno pravosnažnim presudama.
Očigledno je da nadležni državni organi moraju voditi računa da pritvori ne traju neosnovano dugo, a da u slučajevima osnovanog potraživanja država izmiri svoje obaveze da ne bi dolazila u situaciju da uz osnovni dug isplaćuje i visoke sudske troškove. Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije su na prvom mjestu kada je riječ o isplati novca po osnovu sudskih potraživanja u protekle tri godine sa troškom od 13,5 miliona eura.
Prema zvaničnim podacima, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije su na prvom mjestu kada je riječ o isplati novca po osnovu sudskih potraživanja u protekle tri godine sa troškom od 13,5 miliona eura.
Posmatrano po godinama, troškovi ta dva državna organa konstantno su rasli od 2011. godine. Na drugom mjestu je sudstvo sa troškom od ukupno 9,7 miliona za 2011, 2012. i do septembra ove godine.
Slijede ih Ministarstvo pravde i ZIKS sa ukupnim troškom od 7,41 milion. Podaci pokazuju da je i Ministarstvo finansija u posljednje tri godine uvećalo troškove za sudska potraživanja i to sa 634 hiljade u 2011. godini, na 1,4 miliona prošle godine, a za devet mjeseci ove godine 1,3 miliona.
Na spisku državnih organa koji prave takve troškove su i ministarstva ekonomije, saobraćaja, poljoprivrede, turizma i održivog razvoja, zdravlja, rada, kulture, za informaciono društvo, Uprava za nekretnine, Poreska uprava, Uprava carina... Troškovi tih budžetskih jedinica kreću se u okvirima od nekoliko hiljada do nekoliko stotina hiljada eura.
Na pitanje šta planiraju da urade kako sudska potraživanja i dalje ne bi rasla, u crnogorskom Ministarstvu finansija objašnjavaju da "problem nastoje da minimiziraju u saradnji sa ostalim ministarstvima kroz vođenje preciznije evidencije, praćenje toka sudskih postupaka, te uvažavanja tih informacija prilikom planiranja budžeta”.
„Smatramo da bi potrošačke jedinice trebalo da u praksu uvedu procjenu uspješnosti sudskih sporova što bi dalo doprinos realnijem planiranju rashoda po osnovu sudskih sporova“, istakli su u Ministarstvu, na čijem čelu je Radoje Žugić.
Kako su objasnili, potrebno je da starješine potrošačkih jedinica budu posebno obazrivi i odgovorni kada je riječ o striktnom poštovanju radno-pravne regulative, a i funkcionisanje Agencije za mirno rješavanje radnih sporova doprinosi izbjegavanju složenih i skupih sudskih postupaka. Na pitanje da li neko treba da odgovara zbog troškova koji se nameću državi zbog izgubljenih sporova, iz Ministarstva nijesu precizno odgovorili.
Saopšteno je da rješenju problema sudskih sporova treba da doprinese predlog zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, koji je upućen Supštini, a definiše mjere odgovornosti i kaznene odredbe. Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, budžet i finansije Aleksandar Damjanović kazao je da neko mora da snosi političku, prekršajnu i krivičnu odgovornost zbog višemilionskih troškova koji su nametnuti budžetu.
„Ako se vidi struktura obaveza države, radi se najviše o obavezama po osnovu neustavnog lišavanja slobode, dugortrajnih sudskih procesa, odnosa administracije prema građanima...
Dok administracija i javna uprava ne budu na usluzi građanima, što sada nije slučaj, dešavaće se ovakve stvari“, upozorio je Damjanović. On je napomenuo da će predlog završnog računa budžeta Crne Gore za prošlu godinu dati odgovor da li su prošle godine kažnjene potrošačke jedinice koje su pravile troškove. “Taj akt još nije stigao u Skupštinu, iako je istekao zakonski rok u kome bi morao biti dostavljen“, rekao je Damjanović.
(MONDO, FOTO: Vijesti)