Pre tačno 115 godina rođena je velika srpska pjesnikinja Desanka Maksimović.
Maksimovićeva je rođena 1898. u Rabrovici kod Valjeva, djetinjstvo je provela u Brankovini gdje je njen otac bio seoski učitelj. Gimnaziju je završila u Valjevu, a studije svjetske književnosti i istorije i istorije umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu.
Posle fakulteta jednu školsku godinu je bila profesor Učiteljske škole u Dubrovniku, a predavala je i u gimnazijama u Obrenovcu i Beogradu. U Prvoj ženskoj gimnaziji (sada Peta beogradska gimnazija), gdje je najčešće predavala francuski, penzionisana je najprije ratne 1943. i konačno 1953. godine.
Od 1959. je bila dopisni a od 1965. redovni član Srpske akademije nauka i umjetnosti.
Vrhunac njenog pjesnickog stvaralastva je zbirka "Tražim pomilovanje". Najčešći motivi su ljubav, mladost i vedrina, strahovi i sumnje.
Pjesma "Krvava bajka", u kojoj je opjevana tragedija đaka kragujevacke gimnazije, spada među najpotresnija svjedočenja o zločinima u Drugom svjetskom ratu.
Objavila je oko 50 zbirki pjesama, pisala je i priče, za djecu i odrasle.
Prve pjesme je objavila 1920. godine u časopisu "Misao".
Njene zbirke pjesama su "Vrt detinjstva", "Zeleni vitez", "Gozba na livadi", "Nove pjesme", "Pjesnik i zavičaj" i "Zarobljenik snova" i druge.
Zbirke pjesama za najmlađe i mlade su "Zlatni leptir", "Rijeka pomoćnica", "Vjetrova uspavanka", "Proljećni sastanak", "Čudo u polju", "Sunčevi podanici", "Pisma iz šume", "Patuljkova tajna" i "Ako je vjerovati mojoj baki".
Objavila je priče "Ludilo srca", dva romana, zbirku bajki, putopis "Snimci iz Švajcarske", dramu "Sibinjanke".
Maksimović je prevodila poeziju sa francuskog, ruskog, slovenačkog, bugarskog i drugih jezika.
Njene pjesme su prevođene na više jezika, nagrađene su Vukovom nagradom, Njegoševom nagaradom, dva puta Zmajevom nagradom i mnogim drugim.
Preminula je 11. februara 1993. godine, a zimus su se navršile su dvije decenije od njene smrti. Vlada Srbije je 2013. godinu proglasila godinom Desanke Maksimović tokom koje se održavaju različite manifestacije, a planirano je i da bude izdata poštanska marka, kao i zlatnik i srebrnjak s njenim likom.
Nekoliko dana posle smrti pjesnikinje, Vlada Srbije je donekla odluku o osnivanju Zadužbine Desanke Maksimović. Iduće godine ustanovljena je književna nagrada "Desanka Maksimović".
Spomenik Desnki Maksimović u Valjevu podignut joj je još za života, što nije odobravala.
Spomenik u Beogradu, u Tašmajdanskom parku, otkriven je u ljeto 2007. godine.
Filmski scenarista i književnik Miloš Parametić je prije više od godinu dana završio scenarijo za film o Desanki Maksimović, pod nazivom "Tražim pomilovanje ili velika tajna", a reditelj bi trebalo da bude Milorad Milinković.
(Tanjug, foto YouTube)