Kupujete li "štedljive sijalice"? Ako je odgovor da, bilo bi dobro da znate neke činjenice.
Evropska unija praktično je okončala trogodišnju akciju povlačenje klasičnih sijalica (inkadescentnih) sa svog tržišta u septembru ove godine. Zabrana prodaje novih količina dobrih starih sijalica sa volfram vlaknom naravno ne važi za zemlje van Unije, ali fama "štednje" polako, s porastom cijene struje, maha uzima i u Crnoj Gori.
Fama je bazirana na dvije, više manje, nesporne činjenice. Prva je da postoji globalna potreba za smanjenjem potrošnje električne energije zbog efekta staklene bašte (tj. emisije ugljen dioksida), a druga da su fluorescentne svjetiljke energetski efikasnije od klasičnih, te troše manje struje. Činjenice su tu ali sve ostalo je prepušteno mašti moćnog marketinga i lobiranja proizvođača.
Ono što političari i neki ekološki aktivisti "zaborave", a proizvođači i trgovci ne žele da kažu, su negativni efekti proizvodnje i upotrebe "štedljivih sijalica", kako se popularno zovu kompaktne fluo cijevi (CFL) koje idu u klasično sijalično grlo.
Krenimo od ekonomskih faktora. Da bi tzv. štedljiva sijalica došlo da potrošača potrebno je da se u njenoj proizvodnji potroši od šest do četrdeset puta više energije i još dodatno za njihov transport (jer su teže i veće od klasičnih, a svijetom se distribuiraju iz Kine).
"Staklenoj bašti" od toliko utrošene energije neće biti bolje ali predpostavljamo da potrošače taj "zeleni" aspekt priče i ne zanima previše. Njih privlači magična riječ "štednja", ali ni tu stvari ne stoje mnogo bolje.
Iako na kutijama "štedljivih" sijalica piše da one "zamjenjuju" klasične određene snage u stvarnosti je situacija drugačija. Kako je to još prije tri godine na savjetovanju "Osvjetljenje 2009" uspješno prezentovao stručnjak za rasvjetu, arhitekta, dizajner svijetla i gostujući predavač na mnogim evropskih univerzitetima Nebojša Radivojević, reklamirane velike uštede su pod velikim znakom pitanja.
Na kutiji navedenih 11 vata (W) snage nove sijalice, koja svijetli kao 60 vata klasične, nećete dobiti, ma kako kvalitetne sijalice kupili. Stvar je u svjetlosnom fluksu.
Iz malog mozga i osnovnoškolske fizike vraća nam se pojam fluksa, tj. snage svjetlostnog zračenja, koja se izražava u lumenima. Klasična sijalica od 60W daje 710 lumena, a "zamjena" od 11W samo 570 do 610. To je podbačaj od 15 do 20 odsto od onog što "piše na kutiji".
Da stvar nije samo teorijska eksperimatnalno je utvrdio Momčilo Vujičić, vanredni profesor Tehničkog fakulteta u Čačku za oblast industrijske elektroenergetike. On je 2011. godine testirao po 40 svjetiljki sa rafova domaćih prodavnica iz obje kategorije i utvrdio da nijedna fluorescentna sijalica realno nije imala nazivnu snagu koja je deklarisana na kutiji.
Pored ova dva primjera argumentovane kritike, slične možete naći svuda na internetu. Dobar polaz je sa sajta www.savethebulb.org.
Pored snage, neodgovarajuća je i svjetlost kojom sijalica obasjava prostoriju. Ali, prvo da se pozabavimo pitanjem "a koliko to uštedimo struje".
Tu ne pomaže znanje iz osnovne škole, pa ćemo samo reći da klasična sijalica od 60W troši 60VA (vat ampera) nečeg što se zove prividna snaga, a njen fluo parnjak od 11W - 20VA. Tu je ušteda tri puta, ali ne i šest puta koliko "bi trebalo". Ovdje je podbačaj reklame mnogo veći nego 20 odsto kod svijetlenja.
Tako stvari stoje kada sijalice rade. A kada ne rade? Praksa pokazuje da je deklarisani vijek sijalica od 6.000 ili 8.000 hiljada sati ostvariv samo u idealnim, da ne kažemo laboratorijskim uslovima.
Doduše, to nam na kutijama i nagovještavaju kada kažu da će vaša dragocjena sijalica "garantovano raditi" šest godina ali (pa slijede sitna slovca) ako prosječno radi 2,7 sati dnevno.
Na terenu, i domaćem i inostranom (ponovom preporučujemo www.savethebulb.org), stvari stoje ovako - svaka druga od ukupnog broja fluo sijalica renomiranih proizvođača otkaže znatno prije deklarisanog broja sati rada. Kod onih jeftinijih redovna je pojava da žive u prosjeku od 10 dana do tri mjeseca.
Naravno, tu postoje garancije pa se prerano pregorele sijalice mogu zamijeniti.
Treba imati u vidu i da sijalicu koja bi trebalo da "radi šest godna" ni teorijski ne možete da zamijenite posle osam i po mjeseci jer vam trgovac uvijek može reći da vam je radila 24 časa (i potrošila svojih deklarisanih 6.000 časova).
Kada smo sve prethodno "svarili" možemo da se malo igramo brojkama. Ako u dnevnoj sobi klasičnu sijalicu 100 vata zamijenimo "štedljivom" od 25 vata (deklarisanoj kao zamjena za 125 vata), dobićemo svjetlost otprilike istu ili malo slabiju. Koliko smo uštedjeli struje?
Recimo da domaćinstvo na struju mjesečno potroši 35 eura. Analize kažu da se od ukupne potrošnje struje u jednom domu na trošak za osvjetljavanje prostorija potroši svega pet odsto, to je u našem slučaju 1,75 eura tj. 42 eura za dvije godine koliko prosječno traje "štedljiva sijalica" kupljena i korišćenja u Crnoj Gori.
Ako hoćemo da stavimo štedljive sijalice na pet mjesta u stanu, to će nas koštati oko 27 eura. Sa tim sijalicama ćemo u narednih 24 mjeseca potrošiti struje za 1, 4 eura. Za to vrijeme bi na 42 eura potrošnje običnih sijalica morali da dodamo i trošak od recimo 10 eura za dvadesetak običnih sijalica. Sa običnima ćemo biti široke ruke , mada je poznat slučaj i da jedna takva sijalica "pregura" i nekoliko decenija povremene upotrebe.
Kada se sve sabere i podijeli ušteda je 0,45 eura mjesečno.
Pa kad ne štedimo baš "uveliko" pitanje je zbog čega je cijela akcija i pokrenuta. Odgovor svi znamo a za MONDO ga daje Nebojša Radiivojević.
"Lobiranje proizvođača je suviše veliko. To jesu u većini slučajeva isti proizvođači koji prave i klasične sijalice (Philips, Osram, General Electric...) ali profit na 'štedljivim sijalicama' nekoliko puta je veći od onog na klasičnim.
Kada se pritisnu političari koji uz to imaju ekološku 'zaleđinu' u navodnom smanjenju emisije ugljen dioksida, do odluke nije tako teško doći", kaže dizajner svijetla Radivojević.
Ako vam je svaki dinar uštede "k'o kuća" i ipak krećete u zamjenu sijalica, dobro je da znate i još neke, možda i važnije, nedostatke kompakt fluo cijevi u odnosu na klasične sijalice. Sjutra ćemo vam ih opisati i to sa dva aspekta: (ne)praktičnosti korišćenja i onog najvažnijeg – zdravstvenog.
(Georgi Mitev Šantek, MONDO/Ilustracija: Guliver/Getty Images/Thinkstock)